Kultura

Krajobraz mora ostati unikatan

Turalija: U Hrvatskoj zanemarena održivost u krajobraznoj arhitekturi

Turalija: U Hrvatskoj zanemarena održivost u krajobraznoj arhitekturi

Izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Snježana Turalija rekla je u srijedu da je Hrvatska već niz godina zaokupljena problemima legalizacije i uvođenja principa energetske učinkovitosti te zakonske regulative koja to prati te je iz tog osnova zanemarena cijela priča o održivosti u krajobraznoj arhitekturi.

"Očekujemo da će kroz pet godina održiva zelena infrastruktura biti sastavni dio hrvatskog prostora, i kroz zakone i kroz praksu", rekla je Turalija na stručnom simpoziju o zelenoj gradnji pod nazivom "Održivost i krajobrazna arhitektura - više od dizajna!" koji je u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te Hrvatske komore arhitekata - Odbora za krajobraznu arhitekturu održan u srijedu u zagrebačkom hotelu International.

Simpozij je okupio stručnjake i više od 70 studenata kraobrazne arhitekture i arhitekture sa svih studijskih godina, a glavni govornik bio je Nigel Thorne, počasni član i bivši predsjednik Međunarodnog udruženja krajobraznih arhitekata Europe.

Turalija je rekla da je to 20. stručni simpozij o zelenoj gradnji na kojem su nastojali implementirati temu krajobrazne arhitekture u svakodnevnu "priču o zelenoj gradnji" te prikazati to iz konteksta svjetske i europske prakse.

Svjetska praksa pokazuje da pristup u planiranju i uređenju te izvedbi prostornih planova, urbanističkih projekata i projekata u zgradarstvu mora biti integrirani i objedinjavati sve struke. Svi od početka moraju surađivati na tome da se krajobraz održi i u ekološkom i u ekonomskom smislu, rekla je.

"U očuvanju okoliša i brizi za čovjeka krajobraz mora ostati unikatan, jedinstven i sačuvan za buduće generacije", kazala je Turalija.

Dodala je da se mora paziti na sirovinu od početka njezinog korištenja, pa do upotrebe u nekoj zgradi ili prostoru, pa sve do krajnje iskoristivosti i vraćanju u prirodni kontekst.

"To je ono što zelenu gradnju čini holističkim, zdravim, humanim pristupom u planiranju i izgradnji prostora oko nas", ustvrdila je. Potpredsjednica Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata Andrea Knez rekla je da krajobrazni arhitekti kroz zakonsku regulativu ne mogu ostvariti primarne ciljeve, a to je da aktivno sudjeluju u oblikovanju i kreiranju prostora. Izrazila je zadovoljstvo što su ostvarili veliku suradnju s Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju koji je, kako je rekla, jedan od pokretača novih trendova u Hrvatskoj.

"Prepoznali smo tu važnost da se zbližimo i sudjelujemo na zajedničkim ciljevima u kontekstu zelene gradnje, kreiranju zelenih objekata i zelenih prostora", istaknula je Knez. Rekla je kako joj je drago što su se na simpoziju okupili brojni studenti više struka koji su imali priliku čuti motivirajući govor Nigela Thornea, koji će im dati elana u bavljenju strukom.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.