Osnovni razlozi popularnosti krimića leže u dinamičnosti i napetosti priče, magnetizmu pripovijedanja i fabule, te vještini održavanja i zadržavanja pozornosti čitatelja, neki su od zaključaka tribine "Fenomen popularnosti krimića - je li riječ o podcijenjenom žanru?" održane u srijedu u Zagrebu.

Tribina je dio programa Zagreb Book Festivala (ZBF) koji se u organizaciji Naklade Ljevak održava od 18. do 24. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt.

Iako je riječ o žanru izrazito podatnom za "suočavanje s temama sadašnjosti", njegova je osnovna privlačnost u dinamičnosti i napetosti priče, smatra akademik i nagrađivani književnik Pavao Pavličić, autor brojnih hvaljenih krimića i scenarija za filmove koji se također tiču teme krimića.

"Krimić prikazuje društvene dijagnoze, no to nije razlog zašto se krimići čitaju: čitaju se zbog zagonetke", kazao je Pavličić na tribini u MUO-u.

U krimiću svakako mora biti prisutna i društvena situacija - on mora imati socijalni osjećaj, ali samo zato da bi se čitatelju stvorio dojam da se on događa u stvarnom svijetu, napomenuo je. "Jer, pogledajmo istini u oči - krimić je bajka", kazao je Pavličić.

Istaknuo je kako je riječ o izrazito optimističnom žanru koji se može gledati kao neku vrstu preslike društva - što je društvo pesimističnije, to se više čitaju krimići. "Krimić čitateljima daje nešto što im ne daje niti jedna druga vrsta književnosti, a to je sretan kraj", kazao je Pavličić.

Književnik i novinar Ivica Đikić slaže se kako osnovni razlog popularnosti krimića leži u napetoj priči. "Osnovni smisao i namjera krimića je da magnetično drži čitatelja uz knjigu. Pripovijedanje, fabuliranje, komponiranje događaja u krimiću mora biti takvo da drži čitatelja u nekoj vrsti neizvjesnosti, napetosti i zainteresiranosti", kazao je Đikić.

Utoliko se veliki dio njegove popularnosti nalazi upravo u magnetizmu pripovijedanja i fabule, privlačnosti načina na koji se piše kako bi se zadržalo čitatelja uz knjigu, pojasnio je.

Stvar je vještine pisca hoće li uspjeti održati tu magnetičnost pripovijedanja od početka do kraja knjige, no trajna je formula da će ljudi uvijek htjeti riješiti zagonetku pa je utoliko popularnost krimića neprolazna kategorija, smatra.

Ne treba zanemariti socijalni podtekst

Glavni urednik Trećeg programa HTV-a i filmski kritičar Dean Šoša, čiji je diplomski rad bio povezan uz povijest hrvatskog krimića, smatra pak kako nikako ne treba zapostaviti društveni okvir unutar kojega se odvija radnja krimića.

"Duboko sam uvjeren da je jedan od razloga tolike popularnosti krimića, osobito na zapadu, upravo u tome što se on bavi društvenim anomalijama i paradoksima kojima se takozvana visoka književnost ne bavi", kazao je Šoša.

Napomenuo je da je socijalni podtekst krimića jako bitan i utoliko što prikazuje paradoks da, što je društvo razvijenije i liberalnije a politički sustav uređeniji, u njemu ima više kriminala.

Fenomen popularnosti krimića osobito je izražen kad je riječ o tzv. skandinavskom krimiću - švedski su krimići trenutno najpopularniji u gotovo svim europskim zemljama, a rekorde čitanosti ruše i diljem svijeta.

Za tu je popularnost prije svega zaslužna romaneskna trilogija "Millenium" Stiega Larssona, no riječ je o tradiciji koja je izrodila i brojne druge autore čiji su kriminalistički romani doživjeli planetarni uspjeh. Gosti ZBF-a Jens Lapidus, Kristina Ohlsson te dvojac Roslund & Thunberg neki su od njih.

Uz boom švedskih, u Europi i svijetu došlo je do booma norveških, islandskih i danskih krimi-romana i televizijskih serija, kao i uspješnih filmskih ekranizacija najčitanijih knjiga.

Krimić je uzlet doživio i u nas, no to nije tako oduvijek bilo.

"Ako se čita - nije podcijenjen!"

"Nekada je krimić smatran šundom, iako je još u 50-tim godinama prošloga stoljeća bilo autora koji su se uspješno u njemu okušali", kazao je Pavličić. Istodobno, budući da je ta literatura donosila novac, svaka je veća izdavačka kuća imala biblioteku posvećenu krimićima, napomenuo je.

"Ta se percepcija u međuvremenu jako promijenila, čemu su dijelom pridonijeli trendovi u proučavanju literature, prije svega naratologija, odnosno, teorija proznog pripovijedanja, gdje su kao dobri primjeri uvijek služili krimići, jer imaju najizrazitije razvijenu shemu pripovijedanja", ocijenio je Pavličić.

U odgovoru na pitanje postavljeno u temi tribine, je li krimić danas podcijenjen žanr, sugovornici su se složili kako "ako je čitan, ne može biti podcijenjen".

"Već sama činjenica da mi sada razgovaramo o njemu govori o tome koliko je taj žanr zapravo cijenjen", kazao je Pavličić. Đikić je napomenuo kako su brojni festivali i biblioteke diljem svijeta posvećene upravo krimiću.

Šoša je napomenuo kako, unatoč uspješnosti brojnih popularnih, umjetničkih pa i kultnih filmskih krimića, oni nikada nisu bili toliko popularni kao književni krimići. "Krimić na filmu nikada nije toliko bio u brojkama popularan kao književnost; krimić nikada nije bio broj jedan na boxofficeima", kazao je.

Tribina o popularnosti krimića, koju je moderirao urednik Kristijan Vujičić, dio je festivalskog programa koji oko tema posvećenih kriminalističkom žanru, ali i drugih literarnih tema, okuplja brojne domaće i inozemne goste, književnike, urednike, kritičare i druge dionike kulturne scene. U nastavku ZBF-a, razgovarat će se tako i o rodnoj ravnopravnosti u književnosti za djecu, te na tribini "Ritam zločina - filozofsko-sociološki pristup kriminalu" o povezanosti kriminala i društva u kojem živimo.