Mihajlo Starčević, hrvatski iseljenik iz Kanade, predao je u srijedu predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademiku Zvonku Kusiću vrijedan dar - faksimilno izdanje Gutenbergove Biblije izdane oko 1455. godine, a darovani faksimil objavio je 1961. godine u New Yorku u tisuću primjeraka nakladnik "Pageant Books".

Na svečanosti održanoj u palači Akademije, predsjednik HAZU u riječima zahvale za taj vrijedan dar istaknuo je kako je gospodin Mihajlo Starčević svojom gestom iskazao poštovanje i povjerenje Akademiji kao jednoj od temeljnih hrvatskih nacionalnih institucija i čuvarici hrvatskog identiteta i baštine.

Riječ je o jednom od ukupno dvaju faksimilnih izdanja Gutenbergove Biblije - prve knjige tiskane na tiskarskom stroju - i to o inačici s 42 retka po stranici, a to vrijedno bibliofilsko izdanje temelji se na primjercima Gutenbergove Biblije iz Berlina i Fulde, koji se smatraju najljepšima.

Akademik Kusić podsjetio je i na čin kipara Ivana Meštrovića, koji je 1952. godine darovao hrvatskome narodu svoje umjetnine i tada je tražio da Akademija bude supotpisnik darovnog ugovora kao jamstvo da će njegova želja biti ispunjena. Spomenuo je i da se u Knjižnici HAZU, među glavnim dragocjenostima, nalazi jedini sačuvani primjerak prvotiska prvoga hrvatskog romana "Planine" Petra Zoranića te dva primjerka glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora - prve hrvatske tiskane knjige iz 1483. godine.

Mihajlo Starčević, koji živi u Kanadi od 1966. godine, spomenuo je da je faksimilno izdanje Gutenbergove Biblije kupio početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kao student te je zahvalio Akademiji što je prihvatila njegovu donaciju.

Uz akademika Kusića, na svečanosti su bili i potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić, glavni tajnik akademik Pavao Rudan, tajnica HAZU Marina Štancl, akademkinja Anica Nazor, upraviteljica Knjižnice HAZU Vedrana Juričić i voditeljica Zbirke starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU Tamara Runjak.

Nakon svečanosti, Mihajlo Starčević je sa suprugom Marilyn razgledao palaču HAZU, Strossmayerovu galeriju starih majstora te Bašćansku ploču.

Gutenbergova Biblija tisak je prvoga prijevoda Biblije na latinski jezik tzv. Vulgata, a Johannes Gutenberg počeo je 1455. godine tiskarski rad. Vjeruje se da je ukupan broj primjeraka Biblije bio oko 180 - 45 na pergamentu i 135 na papiru. Prije toga trebalo je oko tri godine da bi se dovršila jedna knjiga, a toliko je Gutenbergu trebalo za sve ove primjerke. U svojoj verziji Biblije Gutenberg je koristio iluminacije. Zbog toga ručnog rada može se reći da je svaki primjerak Gutenbergove Biblije unikatan. Biblija je napravljena u dvije inačice: jedna s 42 retka po stranici, a druga s 36 redaka po stranici.