Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) organizira 12. i 13. travnja pete Dane otvorenih vrata, manifestaciju koja je prošlih godina naišla na odličan odaziv posjetitelja, a ove priprema niz događanja kojima će predstaviti svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu prikupljenu u 155 godina postojanja.

Posjetitelji će tradicionalno imati priliku obići prostore u kojima djeluje Akademija - na devet zagrebačkih adresa te u tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

HAZU će tim povodom prirediti brojna predavanja, prezentacije, izložbe, promocije, radionice, koncerti i projekcije filmova.

Manifestacija se otvara u sjedištu Palači HAZU govorom predsjednika Akademije, akademika Zvonka Kusića i koncertom maestra Oresta Shourgota na Guarnerijevoj violini King, uz klavirsku pratnju Domagoja Guščića, najavljeno je iz HAZU-a.

U atriju palače izložit će se najvredniji eksponat koji se čuva u HAZU – Bašćanska ploča, kao i replika Škrinje svetog Šimuna, o kojima će govoriti akademik Josip Bratulić.

Među predavanjima ističe se ono Maria Šlausa, koji će sa suradnicama održati radionicu "Zdravlje i rat – rekonstrukcija života naših predaka za vrijeme turskih ratova". Na pitanje jesu li matematičke simetrije ključ postanka života odgovorit će u svom predavanju akademik Vladimir Paar, dok je dilema "Tko je otkrio X-zrake, Röntgen ili Tesla?" tema predavanja akademika Stanka Popovića.

Predavanje pod naslovom Kultura zidova održat će Akademik Ivan Cifrić održat će predavanje "Kultura zidova", a najavljena su i tri predavanja posvećena hrvatskim dijalektima.

Najnoviju muzejsko-galerijsku jedinicu Akademije, Hrvatski muzej medicine i farmacije, predstavit će njegova upraviteljica Silvija Brkić Midžić.

Od Strossmayerove sobe do kamenčića s Mjeseca

Posjetitelji će imati priliku vidjeti i sobu koja je pripadala utemeljitelju Akademije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, gdje se čuvaju neke od njegovih osobnih stvari, Akademijina spomen-knjigu, u koju su se upisali, među ostalima, britanska kraljica Elizabeta II., švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija, danski princ Henrik, te nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling te komadić kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali američki astronauti iz misije Apollo 15.

Uz stalni postav, u Strossmayerovoj galeriji održat će se multimedijalna izložba Faust Vrančić, s interaktivnim edukativnim sadržajima, računalnim igrama kreiranima na projektima Fausta Vrančića, projekcijom dokumentarnog filma o njegovu životu i radu te popratnim predavanjima.

U Knjižnici Akademije prvi put će se u sklopu Otvorenih dana moći razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga, a ondje je postavljenai izložba Gutenbergova galaksija na kojoj je uz ostalo izložena i replika Gutenbergovog tiskarskog stroja, kao i izložba Iz donacija Arhivu za likovne umjetnosti HAZU te izložba grafika Marije Lopac.

Na cjelodnevnoj radionici posjetitelji će upoznati i s Digitalnom zbirkom HAZU, a priređen je i niz predavanja na razne teme.

Arhiv HAZU donosi izložbu Atraktivni eksponati iz Arhiva HAZU i dokumentarac o Arhivu, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU predstavlja projekt "Bugari i Hrvati u jugoistočnoj Europi od 7. do 20. stoljeća" i "Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća".

Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU pripremio je znanstveno-popularnu prezentaciju svoga fundusa, a Zavod za povijest i filozofiju znanosti predavanja i prezentacije o djelovanju hrvatskih fizičara 19. i 20. stoljeća te o prvom snimanju gramofonskih ploča u kontinentalnoj Europi. Moći će se razgledati i ostavština Franje Markovića, filozofa, književnika, kazališnog i književnog kritičara te prvog profesora filozofije na modernom zagrebačkom sveučililštu.

O problematici pomorskog prava zainteresirani će moći porazgovarati sa znanstvenicima Jadranskog zavoda HAZU, a moći će se upoznati i s projektima Zavoda za ornitologiju.

U prvom sjedištu Akademije, Narodnom domu u Opatičkoj ulici gdje je danas Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, osim razgledavanja palače za posjetitelje je priređena izložba "Iz ostavštine Josipa Kosora (1879. – 1961.)" te u povodu 400. godišnjice smrti Williama Shakespearea izložba "Naš Shakespeare".

U Preporodnoj dvorani Škola za klasični balet predstavit će povijesne plesove, a održat će se i predavanje Glazba i ples na dvoru Luja XIV, dok Kabinet grafike HAZU postavlja izložbu radova iz grafičke mape akademske slikarice grafičarke Mirjane Vodopije "Pet godišnjih doba".

Gliptoteka HAZU otvara vrata za svoj stalni postav i izložbu "Mrežnica", s novim ciklusom slika akademika Borisa Bućana, dok će svoju djelatnost u proteklih dvadeset godina predstavit će na izložbi Hrvatski muzej arhitekture HAZU.

Po riječima akademika Zvonka Kusića, Dani otvorenih vrata HAZU postali su tradicionalna manifestacija kojom Akademija "na poseban način pokazuje svome narodu da je ona njegova akademija, otvorena javnosti i okrenuta budućnosti, usmjerena na rješavanje aktualnih društvenih pitanja radi izgradnje bolje i naprednije Hrvatske", a posjećenost toj manifestaciji dokaz je da građani cijene HAZU, "njenu slavnu prošlost i važnu društvenu misiju koju obavlja u današnje vrijeme".