HNK Zagreb
"Tri zime" - Iskren i hrabar tekst koji govori o tabuiziranim temama
Drama 'Tri zime' jest obiteljska saga, ali je istodobno i snažna politička i društvena drama te priča o mukotrpnoj emancipaciji žena u bivšoj Jugoslaviji
Za slavni tekst Tene Štivičić 'Tri zime', koji je konačno premijerno izveden u zagrebačkom HNK-u i čiju je važnost njen redatelj Ivica Buljan uspoređivao s praizvedbama Krležinih i Begovićevih komada, može se reći da je obogatio repertoar hrvatskih kazališta pitkom, iskrenom, aktualnom, zanimljivom i duhovitom predstavom u kojoj se ispod naoko jednostavne priče o životima četiriju generacija žena otvaraju najveće političke dileme i tajne gotovo cijelog stoljeća.
Predstava 'Tri zime' praizvedena je potkraj pretprošle godine u National
Theatreu u Londonu i odmah postala kazališni hit. Njenoj slavi
pridonijela je i ugledna nagrada 'Susan Smith Blackburn Prize' koja se u
New Yorku dodjeljuje za ženski tekst pisan na engleskom jeziku.
Inozemni kritičari u hvaljenju predstave išli su toliko daleko da su
dramu čak usporedili s 'Buddenbrookovima', prepoznavši u 'Tri zime'
snagu i veličinu velike obiteljske sage, koja preko zanimljivih likova i
obiteljskih odnosa prikazuje najvažnije političke i društvene lomove u
Hrvatskoj.
Tena Štivičić, hrvatska dramatičarka s londonskom adresom, napisala je
tekst prije tri godine na engleskom jezikom, a zatim ga je prevela i
prilagodila hrvatskim prilikama, posvetivši posebnu pažnju jezičnim
različitostima u tri razdoblja: postrevolucionarnoj 1945. godini,
neposredno nakon završetka Dugog svjetskog rata, zatim 1990., uoči novog
rata i 14. kongresa SKJ, koji je označio raspad bivše Jugoslavije, te
2011., kada nova mlada Hrvatska pristupa novoj zajednici – Europskoj
uniji. Tako se u predstavi mogu čuti i zagrebački kajkavski s početka
prošlog stoljeća, kojeg donosi Monika Winter, bivša služavka kod
milostive Karoline, vlasnice vile, zatim grubi, komesarski jezik
partizanke Ruže Kralj, ali i jezik zagrebačke suvremene, krajnje urbane
generacije koji dočaravaju sestre Alisa i Lucija Kos.
Drama 'Tri zime' jest obiteljska saga, ali je istodobno i snažna
politička i društvena drama te priča o mukotrpnoj emancipaciji žena u
bivšoj Jugoslaviji. Najveća je vrijednost predstave u iskrenom i hrabrom
tekstu koji govori o tabuiziranim temama kao što su poratne dodjele
stanova zaslužnim partizanima, Križni put, NDH, izbacivanje ideološki
nepodobnih zaposlenika s posla, život emigracije, malverzacije i
besprizorna pljačka današnjih tajkuna, lezbijski odnosi, drogiranje i
slično, na gotovo dokumentarni način, bez izvanjske prosudbe i s velikim
razumijevanjem. Uspjehu predstave uvelike je pridonijela izvrsna
scenografija Aleksandra Denića – plastificirani pokrov nad cijelom
scenom u kojoj se kao u ogledalu zrcale i reflektiraju svi događaji, svi
likovi i svi rekviziti na pozornici te u glazbenoj podlozi uvijek
sjajnog Mitje Vrhovnika Smrekara. Redatelj Ivica Buljan napravio je
minimalne zahvate, dopuštajući likovima da u gotovo dokumentarnim
scenama, koje variraju od sentimentalnih prikaza muško-ženskih odnosa do
žestokih obiteljskih i bračnih svađa, razviju svoje priče, dileme,
sukobe i strahove.
Priča počinje 1945., kada se u građansku vilu, vlasništvo ustaškog
emigranta Teodora Amruša, useljava gruba partizanka Ruža Winter s
kćerkom i suprugom, a nastavlja se obiteljskim epizodama kroz koje
defilira čitava plejada zanimljivih likova. To su neuka sluškinja
Monika s vanbračnim djetetom, zatim partizanka Ruža Kralj i njen suprug
Aleksandar Kralj, koji je kao pripadnik domobranske vojske prošao
Križni put i tu tajnu desetljećima nosio u sebi, zatim Maša i Vlado Kos,
predstavnici poštene i časne poratne generacije koji kao intelektualci
jedva spajaju kraj s krajem, sve do gastarbajtera, nacionalista i
stjegonoše tzv. nove Hrvatske Karla Dolinara Švabe i mlade Lucije Kos
koja udajom za beskrupuloznog tajkuna želi pokradenim novcem spasiti
obiteljsku vilu od propasti.
Premda se sve vrti oko gospodske zagrebačke vile, koja također
funkcionira kao svojevrsni lik, i premda se u predstavi postavljaju
pitanja o tome hoće li u predtranzicijskom razdoblju eventualni
nasljednici ustaškog emigranta iz Argentine zatražiti povrat imovine, u
prvom su planu žene i njihove priče. Žene su te koje osim političke
dimenzije donose i povijest ženske emancipacije na našim prostorima što
je u ovom valu neokonzervativizma itekako važno. Primjerice,
vlastelinska kći Karolina, pripadnica međuratnog bogataškog sloja, s
gorčinom spominje kako kao djevojka nije smjela studirati nego je morala
pohađati ženski licej u kojemu je učila kukičanje, vezenje i uspravno
sjedenje. Na drugoj prečki emancipacije stoji Ruža Kralj, kći sluškinje
Monike koja ju je školovala uz velika odricanja i koja je zatim spremno
iskoristila proklamiranu jednakosti među spolovima u Jugoslaviji, na
trećoj bi mogle biti Maša Kos koja u poznijim godinama postavlja pitanja
o smislu braka te njena sestra Dunja Kralj kao pripadnica uspješne
gastarbajterske poslovne elite koja je znala iskoristiti kapitalističke
uvjete, i dok su kćeri Maše Kos – Alisa i Lucija predstavnice današnjeg
vremena u kojem žene imaju slobodu i mogućnosti izbora.
Predstava je važna ponajviše zbog toga što bez zadrške, ali toplo i bez
optuživanja, donosi kritiku društva i mentaliteta na našim prostorima;
primjerice, mlada Lucija Kos komentira stanje u zemlji replikom da se
'u ovoj zemlji ni zanoktica ne može sanirati a da nekog ne potplatiš',
ukazujući time na visok stupanj korupcije u Hrvatskoj. Također pokazuje
kako se rasipaju i nestaju moralne i druge neupitne vrijednosti poput
poštenja i časti pod naletom surovog kapitalizma i borbe za profitom
koja uništava ljudskost. Prikazuje i promjene koje su različite
ideologije i politički sustavi, gospodarski zaokreti u tržišnu ekonomiju
i digitalizacija cjelokupnog života izazvali u ovom našem podneblju. U
tom kontekstu posebno je važan prikaz na koji su se način tzv. mali
ljudi prilagođavali ili suprotstavljali tim promjenama kako bi opstali u
životnoj mašineriji.
Od glumaca apsolutno je najbolja bila Nina Violić kao vlastelinka
Karolina, a odmah njoj uz bok stoje sjajna Ksenija Marinković kao Maša
Kos, Dragan Despot kao Vlado Kos, bivši ravnatelj škole koji zbog
ideoloških razloga dobiva otkaz te stipendistica Luca Anić kao žestoka
Lucija Kos. Vrlo dojmljive role donijeli su i Jadranka Đokić kao Alisa
Kos, objektivna promatračica i povratnica iz Londona koja iz engleske
perspektive s užasom promatra metamorfoze kod svoje nekad časne
obitelji, Bojan Navojec kao Švabo i Alma Prica kao bivša služavka
Monika, te Barbara Vicković kao gastarbajterica Dunja Kralj.
Problem predstave je u tome što nekronološko nizanje scena i skakanje iz
godine u godinu može izazvati povremeno nerazumijevanje priče, što
otežava praćenje radnje. Također, neki dijelovi teksta koje glumci
izgovaraju slabije se razumiju što dodatno pridonosi nerazumijevanju.
Predstava je možda i malo preduga, posebno u prvom dijelu. No bez obzira
na to, Zagreb je dobio monumentalnu i toplu priču o sebi, o svojoj
prošlosti i svojim građanima, koji na živ način govori i o duhovima iz
boce i o suvremenim sablastima. Predstava usto potiče i na razmišljanje,
ne samo o nama samima i o ispravnosti našeg osobnog puta nego i o tome
kamo to ide ili srlja naša zemlja pa je u tom smislu tekst 'Tri zime'
vrlo osviješteno štivo, a predstava angažirani komad.
Vezane vijesti
-
-
Legendarna predstava "Stilske vježbe", u kojoj glumci Pero Kvrgić i Lela Margitić na dvadesetak različitih načina tumače jednu zgodu iz tramvaja, svečanom će izvedbom u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u nedjelju 28. siječnja obilježiti 50 godina kontinuiranog izvođenja.
-
Od 10. do 16. rujna u HNK u Zagrebu i dvorani Muzičke akademije održat će se Festival svjetskog kazališta 2017.
-
Ministarstvo kulture objavilo je u subotu Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2018. godinu, koji će se financirati iz Državnog proračuna, a prijaviti se mogu aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku
Izdvojeno
-
Istinska diva glazbe u Hrvatskoj, Doris Dragović, održala je spektakularni koncert u subotu u dvorani Krešimira Ćosića u Zadru
-
Kako klimatske promjene uzimaju maha, uzgoj osnovnih namirnica suočava se sa sve većim izazovima. Vrućine, suše i poplave sve su češće i intenzivnije, što ozbiljno ugrožava stabilnost prinosa krumpira.
-
Plesna udruga Gesta i ove je godine prošla selekciju stručnog povjerenstva Hrvatskog sabora kulture na 35. Susretima hrvatskih plesnih ansambala koji će se održati sutra u nedjelju u Dvorani Pučkog otvorenog učilišta Sveti Ivan Zelina s početkom u 17:30.
-
Novi Snapdragonov čipset je značajno energetski učinkovitiji, što znači da će baterije u telefonima s tim hardverom duže trajati.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.