Kultura

Zagrebački književni razgovori

ZKR - Czerwinski: U komunizmu su se mogle nazrijete neke tendencije hrvatskoga nacionalnog identiteta

ZKR - Czerwinski: U komunizmu su se mogle nazrijete neke tendencije hrvatskoga nacionalnog identiteta

Profesor filologije na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu Maciej Czerwinski izjavio je kako su se u Hrvatskoj mogle nazrijeti neke tendencije hrvatskoga nacionalnog identiteta i u razdoblju jugoslavenskoga komunizma, unatoč nametanju od strane totalitarne države simplificiranoga modela prikazivanja svijeta.

Czerwinski je u svom izlaganju "Hrvatski nacionalni identitet u književnim i neknjiževnim kodovima komunizma" na 37. Zagrebačkim književnim razgovorima u četvrtak naglasio kako to nije bila riječ o nacionalnom identitetu koji bi bio izravno naslijeđen iz prošlosti, već se radilo o svojevrsnom amalgamu. "U hrvatskim prilikama isticanje nacionalnoga identiteta ostvarilo se zahvaljujući translaciji važnoga koncepta hrvatske kulture - državnoga prava", rekao je dodavši kako je aktualizacija hrvatskoga državnog prava poslužila hrvatskoj eliti kao modus operandi u njegovanju ideje o kontinuitetu države i o potrebi stvaranja suverenoga političkog entiteta.

Smatra to sličnim kao i u razdoblju habsburške monarhije kad Hrvati nisu imali suverenu državu, ali su unatoč tomu bili duboko svjesni da ona postoji.

Ocijenio je kako je kontaminacija kodova omogućila spašavanje hrvatske tradicije u komunističkoj i višenacionalnoj državi, ali je i dovela do hibridizacije cijeloga kulturnog imaginarija.

Poljska povjesničarka književnosti Magdalena Dyras smatra kako su povijesne i društvene promjene u Hrvatskoj nakon 1990. godine pridonijele jačanju identitetskoga diskursa i dovele do pokušaja stvaranja novoga hrvatskog identiteta koji briše sve lokalne posebnosti.

Ocijenila je kako je na početku promjena postojao interes za prošlost odnosno veliku narodnu povijest i tradiciju, što je proizvelo snažne angažiranje nacije. "Krajem devedesetih godina dogodio se prostorni zaokret i jačanje lokalnih identiteta, što je prouzročilo slabljenje zanimanja za povijest", rekla je dodavši kako sad veliku narodnu priču zamjenjuju regionalne priče.

Portugalski teoretičar književnosti Manuel Frias Martins smatra kako književnost naposljetku navodi na zaključak o pluralnosti identiteta u kojem se zatječemo kao društvena bića.-

Ocijenio je kako književnost češće nego rjeđe dovodi u pitanje ideju po kojoj ljudi znaju ili su u stanju znati sve što označava nacionalni identitet.

U izlaganju "Književnost i nacionalizam" grčki pjesnik Yiorgos Chouliaras je ustvrdio kako iscrpljenost književne kritike razotkriva anacionalni književni konsenzus kao imperijalnu kritiku usmjerenu protiv onih koji su dovodili u pitanje globalizacijske tendencije.

Voditelj Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu Stjepan Blažetin podsjetio je kako cjelokupna književnost Hrvata u Mađarskoj nastaje na rubu hrvatskoga etničkog prostora. Dodao je kako će se nakon Prvoga svjetskog rata Hrvati naći u inojezičnom mađarskom okruženju, u položaju nacionalne manjine i potpuno odsječeni od matičnoga naroda i hrvatske književnosti.

Zagrebački književni razgovori "Jezik, književnost i nacionalni identitet" počeli su u četvrtak navečer otvaranjem u DHK, a traju do 9. listopada.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.