Romani ‘Doba mjedi' Slobodana Šnajdera, ‘Na osami blizu mora' Zorana Ferića, ‘Područje bez signala' Roberta Perišića, ‘Oblak boje kože' Nebojše Lujanovića i ‘Tvoj sin Huckleberry Finn' Bekima Sejranovića ostaju u finalu natječaja za književnu nagradu roman@tportal.hr, a tportalov žiri koji je izabrao spomenute romane u konkurenciji od čak 56 prijavljenih naslova jedinstvenoga je stava - neće se tražiti manje loš tekst.

 

Devetu godinu zaredom tportal će dodijeliti književnu nagradu roman@tportal.hr autoru najboljega hrvatskog romana, a peteročlani žiri - koji čine književna kritičarka i publicistica Katarina Luketić, prevoditeljica Ursula Burger, kazališni redatelj Ivica Buljan te pisci i kritičari Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović - odabrao je finaliste natječaja između 56 prijavljenih naslova izdanih u 2015. godini. Kao što je žiri istaknuo prilikom objave 11 polufinalnih naslova, ovogodišnja konkurencija bila je iznimno dobra, stoga ni izbor pet najboljih nije bio lak zadatak.

‘Kad je dobra godina za romane, kao što je to bila 2015., odabir finalista proces je pomnijega seciranja samoga tkiva teksta. Samo zadovoljstvo da ne tražimo tekst koji je manje loš od nekoga drugog može biti zavodljiv, ali dugo iskustvo čitanja izmamljuje osmijeh i nadu: još ima autora koji umiju stvoriti djelo u kojem je sadržan uvjerljiv odraz našega vremena ili sudbine, u kojemu riječi pobuđuju estetski doživljaj i potiču nas na samopropitivanje, pa naposljetku i onu staru, danas patetičnu misao da je roman kruna književnosti i istinski Gesamtkunstwerk', ističe se u obrazloženju koje je tportalov stručni žiri sastavio poslije izbora petorice finalista.

Evo kako su obrazložili svoj izbor:

Zoran Ferić , zamalo i lektirni autor, novim je romanom potvrdio svoj prestižan status među štovateljima lijepe književnosti. 'Na osami blizu mora' (V.B.Z.) nije tek puki hommage nekoć popularnim dalmatinskim galebovima, muškarcima koji su iz koristoljublja i samodokazivanja zavodili turistkinje, nego otvara univerzalna i bolna pitanja o tome tko je doista turist, a tko domorodac. Naizgled labavu romanesknu strukturu čvrsto sidre likovi i njihove sudbine, od kojih je svakako najdojmljivija pripovijest o junakinji koja odlazi u Afriku, kako bismo danas rekli, u potrazi za identitetom. Koliko god priča o galebovima bila sentimentalna, Ferić je brutalnim zaokretima sudbine junaka stvorio svijet u kojem pojedinačni 'izbori' ostaju neriješeni na fonu zadanosti okoline i karaktera.

Na drugoj strani, Slobodan Šnajder ispisao je ep o povijesnim i životnim gubitnicima, o generacijama u kojima se odnos između privatne/skrivene i javne/službene povijesti uzdiže na razinu motiva iz grčke tragedije. U 'Dobu mjedi' (TIM press) autor je uspio dokumentarnost i istraživanje upisati u romanesknu strukturu kao prirodan dio obiteljske kronike namjesto da bude, što je često slučaj, samo 'tumor' književnoga teksta. Usto, inovativna i stilski pomno dotjerana naracija glasu pripovjedača daje uvjerljivost sveprisutnosti, a grafički i bojom izdvojena usporedna misao Nerođenog iskošena je perspektiva onkraj očekivanog.

Kako tranzicija i naslijeđe socijalizma još mogu biti zanimljivi ako se prebace dijelom u polje nadrealnog, pokazao je Robert Perišić u romanu 'Područje bez signala' (Sandorf). Imperativ poduzetništva i podzemno kolanje međunarodnog kapitala rezultirali su svojevrsnom utopijom: obnovom radničkoga samoupravljanja u tvornici turbina, u neimenovanoj ali obližnjoj nam i poznatoj zabiti. Duhovito, ironično i naposljetku groteskno, Perišić u višeslojnoj ali čvrstoj priči smiono prikazuje s jedne strane misaoni društveni eksperiment koji ima brojne posljedice, a s druge globalizaciju na djelu: u ljudima i njihovim sudbinama, u društvima koja su dominantna ili podređena, u umjetnosti koja je ili lokalna ili svjetska.

Premda Bekim Sejranović ponovno ispisuje priču o svom djetinjstvu u Bosni, odnosima u tzv. disfunkcionalnoj obitelji i njenu preživljavanju u prepoznatljivom nam 'bosanskom' modu, emigraciji i balkanskom (ne)snalaženju u skandinavskom društvu, ipak je uspio iznaći intrigantnu pripovjednu struju. 'Tvoj sin Huckleberry Finn' (V.B.Z.) je roman rijeke/ceste u kojem arhetipski Junak kreće na putovanje u kojem će se - kroz razne nevolje, ugroze, kušnje - raspasti i ponovno sastaviti u samospoznaji. Pravi je to hard-boiled roman, zgusnutih doživljaja i emocija.

Nebojša Lujanović u četiri fabularna toka, distancirano ali suvereno, ispisuje svjedočanstvo o bivanju Drugim, o bivanju manjinskim, o bivanju nepovlaštenim. 'Oblak boje kože' (Fraktura) upućeno uranja u zajednicu Roma koja doživljava rasap tradicionalnih vrijednosti i kodova ponašanja, dok se u novima ne snalazi. A kako se sami snalazimo suočeni s rasizmom, diskriminacijom, licemjerjem, neodgovornošću i slabostima ljudskoga karaktera, velik je to test za čitatelja. Usto, taj je čitatelj stavljen u ulogu da uči riječi jezika romana i tako je, na simboličan način, i sam stranac.

Dobitnik ovogodišnje tportalove književne nagrade roman@tportal.hr bit će poznat 14. studenog te će mu na svečanoj dodjeli pripasti nagrada u vrijednosti od 50 tisuća kuna, a finalisti će dobiti tablete Lenovo.