Jesen u Arheološkom muzeju Zadar protekla je u znaku brojnih arheoloških istraživanja. Kustosi Arheološkog muzeja Zadar tijekom mjeseca listopada i studenog 2016. godine provodili su arheološka istraživanja na niz arheoloških lokaliteta, istraživalo se na Udbini, na brdu Košljun kod Novalje na otoku Pagu, na lokalitetu Sv. Juraj iznad Caske na otoku Pagu, na lokalitetu Cvijina gradina u Kruševu kod Obrovca i u Kožinu na lokalitetu Zablaće.

Katedrala sv. Jakova u Udbini

Odrađena je još jedna istraživačka kampanja kod katedrale Krbavskih biskupa na Udbini. Istraživanje je vodio dr. sc. Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar s kolegicom dr. sc. Tanjom Kolak iz Muzeja Like u Gospiću. Tijekom ovog istraživanja otkriven je dio groblja na kojem su se nakon napuštanja kompleksa pokapala isključivo djeca. U nižim slojevima, koji potječu iz vremena korištenja prostora pronađeni su ostatci koji svjedoče o svakodnevnom životu biskupskog dvora, poput naprstka za šivanje, keramičkih posuda, ostatci peći, ulomci keramike i ulomci luksuznih srednjovjekovnih čaša ukrašeni motivima staklenih kapljica.

Košljun, Cissa, Kissa?

Pod vodstvom kustosice Arheološkog muzeja Zadar Timke Alihodžić nastavljena su arheološka istraživanja na brdu Košljun kod Novalje na otoku Pagu koja su započeta  2012. godine.

Rezultati ovogodišnjeg istraživanja potvrđuju pretpostavku o postojanju većeg objekta na ovom prostoru. S obzirom na otkriće „atrija" i dekorativnog mozaičkog poda tijekom prethodnih istraživačkih kampanja slobodno se može reći da se radi o vili čiju gradnju su mogli priuštiti samo bogatiji slojevi rimskog društva. Međutim za sada je teško reći kada je izgrađena i kada je prestala biti u funkciji stanovanja. Po gradnji zidova i upotrebi antičkog materijala (ulomci tegula, imbreksa i amfora) jasno je da se radi o objektu izgrađenom u vrijeme antike. Također je jasno da je u kasnijim stoljećima antike došlo do napuštanja stambenog prostora te njegovog urušavanja. Razlog urušavanja objekta za sada ostaje nepoznat ali  po izostanku slojeva iz kasnijih perioda može se zaključiti da ova djelomično istražena građevina kao i sam prostor brda Košljuna više nikada nije korišten za obitavanje nekih manjih ili većih ljudskih zajednica.

U budućnosti će istraživanja na brdu Košljun zasigurno dati odgovore. Jesu li ostaci građevina na brdu pripadali mogućem antičkom gradu Cissa ili Kissa? Je li možda luksuzna kuća izgrađena na najvišem platou i sa predivnim pogledom na Casku, Novalju i Paški zaljev pripadala članovima rimske senatorske obitelji Calpurnii Pisones (Kalpurnija Pizona)? 

 Sv. Juraj - Caska na Pagu

U razdoblju od 24. listopada do 17. studenog 2016., pod vodstvom dr. sc. Hrvoja Manenice, višeg kustosa Arheološkog muzeja Zadar,  provedena  su arheološka istraživanja na lokalitetu Sv. Juraj iznad Caske na otoku Pagu. Istražen je dio kasnosrednjovjekovne utvrde na južnoj strani platoa na kojem se još nalaze ostatci bizantske utvrde i crkvice sv. Jurja. Osim djelatnika Muzeja u istraživanju su sudjelovali i studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

U ovogodišnjoj kampanji istražene su dvije prostorije od ukupno pet koje su dio ovog dijela utvrđenja. Budući da je utvrda izgrađena na stjenovitoj padini, prilikom gradnje je korišten je materijal za nivelaciju terena u kojem su pronađeni ostatci antičkih amfora i tegula. Ovaj materijal korišten je kao dio izolacije u podu srednjovjekovne utvrde.

Što se tiče arheološkog materijala iz vremena srednjeg i kasnog srednjeg vijeka, pronađena je gruba kuhinjska keramika s ukrasima u vidu valovnica i urezanih linija. Pronađeni su metalni predmeti, željezni nož, fragmentirani dijelovi oruđa i alata te srebrni akvilejski denar s kraja XIII. Stoljeća. Stakleni materijal zastupljen je u fragmentima, kao što je zdjelica od bojanog stakla s rebrastim ukrasima.

U budućim arheološkim istraživanjima istražit će se preostala prostorija ovog dijela utvrde, te će se na taj način dobiti uvid u funkcionalnost i namjenu utvrđenja.

Cvijina gradina u Kruševu

Pod vodstvom Natalije Čondić, više kustosice Arheološkog muzeja Zadar, tijekom listopada 2016. nastavljena su sustavna arheološka istraživanja na nalazištu Cvijina gradina u Kruševu kod Obrovca. U ovogodišnjoj kampanji provedeno je istraživanje jednog od grobnih humaka (tumula) u neposrednoj blizini Gradine i otvorena je sonda dim. 5x5 m na području nekropole na jugozapadnoj padini lokaliteta. Humak je promjera 7,20 m, sačuvane visine prosječno 50 cm, građen od kamenja i zemlje. Obzid je bio jasno vidljiv u cijelom opsegu objekta a u središtu je istražen devastirani grob. Na prostoru liburnsko-rimske nekropole uklanjanjem starih zemljanih navoza otvoren je prostor za nastavak radova. U novootvorenoj sondi 5 pronađen je i istražen jedan djelomično devastirani grob velikih dimenzija (unutrašnje dim. 294x150 cm), dobro sačuvane grobne arhitekture. U njemu su pronađeni ostatci priloga (perle, privjesci, prstenje itd.) koji grob smještaju okvirno u mlađe željezno doba.

Kožino - Zablaće

Tijekom 10. i 11 mjeseca 2016. godine djelatnici Arheološkog muzeja Zadar pod vodstvom kustosa Mate Radovića proveli su na lokalitetu Kožino - Zablaće, u  poslovima arheološkog rekognosciranja  11 radnih dana. Cilj navedenih radova bio je lociranje srednjovjekovnog sela Zablače s pripadajućom crkvom sv. Tome. Po vrlo teškom i na mjestima potpuno neprohodnom terenu locirali su više arheoloških objekata. Na položaju gdje se u izvorima spominje crkva sv. Tome danas je vrlo gusta, teško prohodna, borova šuma na čijem istočnom dijelu uz cestu koja vodi prema Bokanjačkom blatu, u parceli ograđenoj finim suhozidom  pronađena je oveća kamena gomila koja bi mogla skrivati ostatke crkve. Sjeverno od tog položaja locirana su dva prapovijesna kamena humka. Prvi promjera 24,50 m i visine 1,50 m, te drugi promjera 26,10 m i visine 0,75 m. Sjeveroistočno od crkve pronađeni su ostatci dvaju vrlo kompleksnih sustava suhozida, za koje smatramo da bi trebali predstavljati ostatke srednjovjekovnih kuća, sa svim pratećim sadržajima. Za dobiti širu sliku točnog tlocrta trebalo bi ukloniti sve raslinje koje u velikoj mjeri prekriva zidove. Pronađeni objekti svakako zaslužuju pažnju arheologa, te bi se na njima u što skorije vrijeme trebala provesti arheološka istraživanja.