U svijetu preplavljenom dijetama, kontradiktornim savjetima o prehrani i neprestanim kulinarskim trendovima, nutricionizam postaje ključni kompas za pomoć pojedincima i zajednicama da se snađu u kompleksnoj mreži informacija o hrani.

MIND dijeta nudi rješenje

Znanstveni dokazi koji povezuju prehranu i zdravlje mozga doživjeli su prekretnicu razvojem tzv. MIND dijete, koja kombinira elemente mediteranske i DASH dijete. Ovaj režim prehrane stavlja naglasak na unos bobičastog voća, zelenog lisnatog povrća, ribe, orašastih plodova i maslinova ulja, uz ograničenje crvenog mesa, prerađenih žitarica i zasićenih masti.

Studija koju je 2015. godine objavio Rush University Medical Center iz Chicaga pokazala je da su ispitanici koji su se strogo pridržavali MIND dijete imali 53 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Čak i oni koji su se te prehrane umjereno držali zabilježili su 35 posto smanjenje rizika.

U Hrvatskoj se MIND dijeta još probija u javnu svijest, ali sve je više nutricionista koji je preporučuju. Ne promoviraju je kao čudotvoran lijek, već kao strategiju koja daje mozgu najbolju šansu da ostane zdrav.

Crijevni mikrobiom — tihi saveznik mozga

Jedan od najnovijih smjerova istraživanja tiče se tzv. crijevno-moždane osi. Znanstvenici sve više otkrivaju kako bakterije u crijevima komuniciraju s mozgom putem signala koji utječu na raspoloženje, pamćenje i upalne procese. Narušena crijevna flora može povećati sistemsku upalu, što pospješuje neurodegeneraciju.

Preporučuje se prehrana bogata fermentiranim proizvodima (kao što su kefir, kiseli kupus i jogurt) i prebioticima iz cjelovitih žitarica, voća i povrća. Time se jača imunitet, ali i potencijalno smanjuje rizik od kognitivnog propadanja.

Nutricionizam u službi javnog zdravlja

Unatoč velikom potencijalu, nutricionisti često ističu kako još uvijek postoji raskorak između znanstvenih saznanja i njihove primjene u praksi. Nažalost, prehrana se u mnogim zdravstvenim sustavima tretira kao sporedna tema. Potrebno je uključiti nutricioniste u rad timova za skrb o starijima, kao i u preventivne programe za rizične skupine.

Europska komisija i Svjetska zdravstvena organizacija već godinama naglašavaju važnost prehrambene edukacije u prevenciji demencije, ali provedba tih preporuka varira od zemlje do zemlje.

Veza između prehrane i demencije više nije hipoteza — ona je realnost koju znanost svakim danom dodatno potvrđuje. Nutricionisti su na prvoj liniji tog istraživanja, ne samo u laboratorijima, već i u ordinacijama, domovima za starije i na edukacijama za građane. Iako demencija još uvijek nema lijek, hrana se sve više pokazuje kao moćno sredstvo u očuvanju zdravlja mozga.