info
Znate li zašto bojimo jaja ili zašto ih na Uskrs nose zečevi, a ne kokoši?
Svake godine nakon 40-dnevne korizme tako koristimo priliku okupiti se s najbližima za blagdanskim stolom, najčešće tradicionalno najbogatijim uskršnjim doručkom.
Kako to obično biva za velike blagdane, upravo je hrana ta koja
mnogima najviše obilježava svetkovinu, s obzirom na to da se
običaji s godinama sve više napuštaju, a vjera sve manje
prakticira.
A baš kao što je to slučaj i s drugim katoličkim blagdanima,
poglavito Božićem, običaji koji se vežu uz Uskrs korijene vuku iz
pretkršćanske, odnosno poganske tradicije. I ono malo što nam ih
danas ostalo: bojenje jaja, "dolazak" uskršnjeg zeca ili paljenje
krijesova (u sjeverozapadnim krajevima) "ostaci" su upravo nekih
davnih vjerovanja, a ako ste kojim slučajem zaboravili što
simboliziraju, sad je pravo vrijeme da se prisjetite.
Bojenje jaja
Uz šarene uskršnje pisanice vežu se brojni običaji, od
poklanjanja djevojci do popularnog "tucanja", ali one su temeljno
simbolizirale plodnost i novi život, rođenje novog proljeća.
Obojena jaja pronađena su još u pretpovijesnim grobovima, a
tradicija bojenja među iranskim narodima traje oko 2500 godina.
Razlog bojenja vjerojatno leži u činjenici da se sama jaja simbolično pokušalo dodatno "pojačati" ispisivanjem magijskih riječi ili motiva, te, naravno, dodavanjem boje. S vremenom se to pretvorilo u zabavu za čitavu obitelj koja se najčešće prepušta djeci, a u većini naših krajeva ukrašavanje je na rasporedu na Veliku subotu.
Kršćanstvo je ukrašena jaja kao simbol novog rođenja, dakle,
preuzelo iz ranijih tradicija, pa ona, prilagođeno "novom"
vjerovanju simboliziraju Isusov izlazak iz groba, odnosno
Uskrsnuće. Zanimljivo je spomenuti da je jedan od najčešćih
motiva na staroslavenskim pisanicama bila svastika, univerzalni
simbol plodnosti, koja se s vremenom (razumljivo) u potpunosti
izgubila s ukrašenih jaja.
Uskršnji zec
Uskršnji zeko, koji se najčešće prikazuje upravo kako nosi
pisanice, također je simbol plodnosti, a iako ga se ne spominje u
Bibliji s vremenom je postao jedan od zaštitnih znakova Uskrsa. A
ako se pitate zašto baš on nosi kokošja jaja, odgovor vjerojatno
leži još u antici gdje je on zbog svog brzog i čestog
razmnožavanja bio sveta Afroditina životinja. Također,
anglosaksonskim je narodima predstavljao zemaljsko utjelovljenje
božice plodnosti Eastre. A iako nije imao veze s Crkvom, bio je
toliko utkan u narodne običaje da ga je s vremenom i ona
prigrlila pa se od 1690. godine spominje i u kršćanskim spisima,
dok su ga prvi s Uskrsom počeli povezivati Nijemci stotinjak
godina prije toga.
Uz zeca i njegovo donošenje (ili odnošenje) jaja tako se veže još
jedan običaj koji uveseljava djecu: pravljenje gnijezda. Ova
"proljetna jelka" služi istomu čemu i božićno drvce - mjesto je
na kojem se dobrim mališanima ostavljaju darovi.
Vatra
Iz poganskih je običaja Crkva prihvatila i paljenje vatre na
Uskrs te mu pridala novo značenje. Tako je paljenje uskršnjih
krijesova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj poznato kao vuzmica,
vuzmenka, vuzelnica ili krisi vrlo srodno paljenju drugih
proljetnih krijesova pretkršćanskog podrijetla, s vremenom dobilo
dodatak blagoslova vatre u uskršnjoj noći, koji također
simbolizira uskrslog Krista. Ponegdje se s blagoslovljenog ognja
ispred crkve kući donosio ugarak ili živa vatra, čime se trebalo
osigurati sreću i blagostanje, a u nekim se podnebljima njime
obnavljalo kućnu vatru koju se pokušavalo održati do idućeg
Uskrsa.
U nekim se krajevima još uvijek pred Uskrs grade velike lomače koje se pale u uskršnjoj noći i služe kako bi se mještani okupili na jednom mjestu i zajedno uz druženje obilježili ovaj katolički blagdan.
Izdvojeno
-
Program započinje u srijedu, 14. svibnja na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru, gdje će u 11:00 sati biti održano svečano otvorenje.
-
Najavljeni su koordinirani prosvjedi sa zahtjevima ograničavanja turističke eksploatacije u Europi. Euforija, apatija, iritacija, neprijateljstvo - faze su koje pokazuju kako se s rastom turizma osjećaji lokalnog stanovništva mogu mijenjati.
-
U Kneževom dvoru u Pagu svečanom akademijom obilježeno je 30 godina od pokretanja Programa osposobljavanja odraslih za zanimanje čipkarica pri Srednjoj školi Bartula Kašića Pag.
-
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u subotu da su Indija i Pakistan nakon četiri dana sukoba pristali na "puni i trenutačni prekid vatre".
Reci što misliš!