Događaji

#aktualno

Pad fosilnih goriva i globalni jug predvodnik energetske tranzicije

Pad fosilnih goriva i globalni jug predvodnik energetske tranzicije
pixabay.com

Značajan rast tehnologije u 2024. godini – s većim solarnim kapacitetom instaliranim prošle godine nego godišnjim instaliranim kapacitetima svih goriva zajedno u bilo kojoj godini prije 2023. – nastavlja trend započet prethodnih godina.

U 99 zemalja svijeta, električna energija proizvedena iz sunčeve energije udvostručila se u posljednjih pet godina. Godine 2024. gospodarstva izvan OECD-a činila su 58 posto globalne solarne proizvodnje, a samo Kina činila je 39 posto. Prije deset godina 38 zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) činilo je 81 posto globalne solarne proizvodnje.

Ova promjena uslijedila je nakon pada cijene solarne energije za više od 90 posto između 2010. i 2023. godine, prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA). Niska cijena tehnologije bila je ključni čimbenik u naglom porastu primjene u cijelom svijetu.

Kao u prvome tekstu i u ovome se oslanjamo na informacije objavljene u publikaciji “Globalni pregled električne energije u 2025. godini” koju je izdao nezavisni think-tank Ember te na stranicama poznatog klimatskog analitičkog portala Carbon Brief.

Rast vjetra i hidro-energije, pad fosilnih goriva

Proizvodnja vjetra također je rasla 2024., iako umjerenijim tempom od solarne energije. Globalno, lani je proizvedeno dodatnih 182 TWh vjetra, odnosno povećanje od 7,9 posto. Unatoč stalnom povećanju kapaciteta, neka su područja zabilježila najmanji porast proizvodnje vjetra u četiri godine zbog smanjene brzine vjetra, primjećuje Ember.

Stanje voda popravilo se kako su se uvjeti suše ublažili 2023. To posebno vrijedi za Kinu, gdje je proizvodnja porasla za 130 TWh, dodaje se. Proizvodnja ugljena porasla je na 10.602 TWh, a proizvodnja plina na 6.788 TWh, što je povećanje od 149 TWh, odnosno 104 TWh.

Međutim, zbog povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora – unatoč porastu proizvodnje ugljena i plina u apsolutnom smislu – njihov udio u proizvodnji je pao.

Proizvodnja ugljena pala je s 40,8 posto u 2007. na 34,4 posto u 2024., prema Emberu. Udio proizvodnje plina pada već četiri uzastopne godine od svog vrhunca 2020. godine na 23,9 posto, s 22 posto svjetske proizvodnje električne energije iz plina 2024. godine.

Povećanje proizvodnje fosilnih goriva bilo je gotovo identično 2024. kao i 2023., unatoč rastu potražnje za električnom energijom (245 TWh u odnosu na 246 TWh).

Emisije u energetskom sektoru porasle su za 223 MtCO2, unatoč povećanju obnovljivih izvora energije zbog oslanjanja na fosilna goriva za zadovoljenje povećane potražnje, prema Emberu.

Proizvodnja fosilnih goriva porasla je kako bi se zadovoljilo dodatno povećanje potražnje od 208 TWh koje je posebno potaknuto višim temperaturama, ističe Ember.

Potražnja za električnom energijom porasla je za 4 posto tijekom 2024. kako bi dosegla 30.856 TWh na globalnoj razini – prvi put prešavši 30.000 TWh. Ovo je veće od povećanja od 2,6 posto zabilježenog 2023.

Rast obnovljivih izvora u Kini

U Kini su obnovljivi izvori energije – posebno solarna i energija vjetra – zadovoljili 81 posto porasta potražnje za električnom energijom u 2024. godini, što je najveći udio od 2015. Rast potražnje za električnom energijom u Kini iznosio je 623 TWh, od čega su solar i vjetar zajedno dodali 356 TWh, uz dodatnih 130 TWh iz hidroenergije.

Ove informacije istaknute su na više mjesta u Emberovoj publikaciji. No, kada smo zbrojili njihove brojke, dobili smo da obnovljivi izvori pokrivaju 78 posto rasta potražnje. Daljnjom analizom zaključili smo da su istraživači do brojke od 81 posto došli odbijanjem udjela fosilnih goriva od ukupnog porasta: proizvodnja iz fosilnih goriva porasla je za 116 TWh, što je tek trećina rasta zabilježenog prethodne godine.

Bez utjecaja izuzetno toplog vremena, smatraju istraživači, Kina bi gotovo potpuno zadovoljila novi rast potražnje obnovljivim izvorima (97 posto).

Indija: toplinski valovi i ubrzana energetska tranzicija

Zanimljivo je istaknuti da je uzrok rasta potražnje u Indiji primarno uzrokovan porastom temperatura, pri čemu je najradikalniji prošlogodišnji primjer bio Rađastan koji je zabilježio temperature od 50 stupnjeva Celzijusa.

U Indiji se gradi čak 143 gigavata (GW) novih kapaciteta obnovljivih izvora energije (82 GW solarnih, 25 GW vjetra i 36 GW hibridnih). Komunalni projekti koji su već u izgradnji od siječnja 2025. gotovo će udvostručiti indijski kapacitet vjetra i sunca, napominje Ember.

Solarna energija posebno brzo raste u Indiji, zahvaljujući padu cijena solarnih panela za više od 90 posto između 2010. i 2023. godine. Unatoč značajnom rastu obnovljivih izvora, Indija će vjerojatno nadmašiti Kinu u povećanju proizvodnje iz fosilnih goriva tijekom narednih godina zbog rastuće potražnje izazvane klimatskim promjenama.

U Indiji, ugljen je 2024. zadovoljio 64 posto novog porasta potražnje (manje nego prethodne godine, kada je zadovoljio 91 posto, što ukazuje na postupni prijelaz prema obnovljivim izvorima.

Kina i Indija ključne su za globalnu energetsku tranziciju jer njihove odluke o obnovljivim izvorima dramatično utječu na globalne emisije. Ulaganja i razvoj obnovljivih izvora energije u ovim zemljama ključni su za ostvarenje globalnih klimatskih ciljeva.

Reci što misliš!