zašto to još uvijek radimo?
Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Vezane vijesti
-
Zadar je u 19. kolu 3. NL Jug u gostima svladao makarski Zmaj s rezultatom 0:1.
-
Akcija “Dan narcisa” 2025. posvećena oboljelima od raka dojke ove godine održala se pod motom “I ja biram zdravlje”.
-
Regata Gladuša održat će se u subotu 12. travnja, prijave su otvorene, a prijaviti se možete putem web stranice JK GUC
-
U utorak, 25. ožujka u 20 sati u HNK Zadar ne propustite pogledati iznimno hvaljenu obiteljsku dramu MAJKA autora Floriana Zellera u režiji Enesa Vejzovića. Predstava je nastala u koprodukciji Kazališta Gavella i Ludens teatra.
Izdvojeno
-
Toksična muškost koju propagiraju influenseri na internetu sve je izraženija, kažu stručnjaci, a potaknuta je oživljavanjem krajnje desničarske ideologije i žestokom reakcijom na feminizam.
-
Izložba Silvija Vujičića "Dodir smrti / Necrohaphe" očekuje vas u MAS-u do 31. ožujka 2025.god.
-
Možda se čini teško za povjerovati, ali samo nekoliko minuta vježbanja dnevno može poboljšati vaše zdravlje i kondiciju, piše CNN.
-
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa.
Reci što misliš!