Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) potvrdila je da je 2024. najtoplija godina zabilježena na globalnoj razini i prva kalendarska godina u kojoj je prosječna globalna temperatura premašila 1,5°C iznad svoje predindustrijske razine.

C3S u ime Europske komisije provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze (ECMWF), čiji znanstvenici prate ključne klimatske pokazatelje i dokumentiraju dnevne, mjesečne i godišnje temperaturne rekorde bez presedana tijekom 2024. godine. Promjene klime izazvane ljudskim djelovanjem ostaju primarni pokretač ekstremnih temperatura zraka i površine mora; dok su drugi čimbenici, poput južne oscilacije El Niño (ENSO), također pridonijeli neuobičajenim temperaturama uočenim tijekom godine.

Ove su godine sljedeće organizacije uključene u globalni nadzor klime – ECMWF, NASA, NOAA, UK Met Office, Berkeley Earth i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), uložile zajedničke napore da koordiniraju objavljivanje svojih podataka, ističući iznimne uvjete tijekom 2024.

Anomalije prizemne temperature zraka za 2024. u odnosu na prosjek za referentno razdoblje 1991.–2020.

Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene, ECMWF, komentira: "Svi skupovi podataka o globalnoj temperaturi proizvedeni na međunarodnoj razini pokazuju da je 2024. bila najtoplija godina od početka bilježenja 1850. godine. Čovječanstvo je zaduženo za svoju sudbinu, ali kako reagiramo na klimatski izazov trebao bi se temeljiti na dokazima da je budućnost u našim rukama - brza i odlučna akcija još uvijek može promijeniti putanju naše buduće klime.”

Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu, ECMWF komentira: "Svaka godina u posljednjem desetljeću jedna je od deset najtoplijih zabilježenih. Sada se klatimo na rubu prelaska razine od 1,5ºC definirane u Pariškom sporazumu, a prosjek posljednje dvije godine već je iznad ove razine. Ove visoke globalne temperature, zajedno s rekordnim globalnim razinama vodene pare u atmosferi 2024. godine, značile su toplinske valove bez presedana i obilne kiše, uzrokujući bijedu milijunima ljudi."

Glavne točke globalne površinske temperature zraka:

2024. je bila najtoplija godina u evidenciji globalne temperature koja seže do 1850. Prema ERA5 (1), globalna prosječna temperatura od 15,10°C bila je 0,72°C iznad prosjeka 1991.-2020., a 0,12°C iznad 2023., prethodne najtoplije godine na evidenciji. To je ekvivalentno 1,60°C iznad procijenjene temperature 1850.-1900. koja je određena kao predindustrijska razina.

2024. je prva kalendarska godina koja je dosegla više od 1,5°C iznad predindustrijske razine.

Svaka od proteklih 10 godina (2015. – 2024.) bila je jedna od 10 najtoplijih godina zabilježenih.

Mjesečna globalna prosječna temperatura premašila je 1,5°C iznad predindustrijskih razina tijekom 11 mjeseci u godini. Vraćajući se dalje, svi mjeseci od srpnja 2023., osim srpnja 2024., premašili su razinu od 1,5°C.

Novi rekord za dnevnu globalnu prosječnu temperaturu postignut je 22. srpnja 2024., na 17,16°C.

2024. bila je najtoplija godina za sve kontinentalne regije, osim Antarktika i Australazije (2), kao i za značajne dijelove oceana, posebno Sjeverni Atlantski ocean, Indijski ocean i zapadni Tihi ocean.

U 2024. zabilježena su tri rekordno topla godišnja doba za odgovarajuće doba godine: borealna zima (prosinac 2023. – veljača 2024.), borealno proljeće (ožujak-svibanj) i borealno ljeto (lipanj-kolovoz) na 0,78°C, 0,68°C i 0,69 °C iznad prosjeka 1991.-2020.

Svaki mjesec od siječnja do lipnja 2024. bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca u bilo kojoj prethodnoj zabilježenoj godini. Svaki mjesec od srpnja do prosinca, osim kolovoza, bio je svaki drugi najtopliji, nakon 2023., za to doba godine. Kolovoz 2024. bio je izjednačen s kolovozom 2023. kao najtopliji u povijesti.

Najvažniji naglasci temperature površine oceana:

Godine 2024. prosječna godišnja temperatura površine mora (SST) nad izvanpolarnim oceanom dosegla je rekordnu visinu od 20,87°C, što je 0,51°C iznad prosjeka od 1991. do 2020. godine.

Prosječni izvanpolarni SST bio je na rekordno visokim razinama za doba godine od siječnja do lipnja 2024., nastavljajući niz rekordnih mjeseci zabilježenih u drugoj polovici 2023. Od srpnja do prosinca 2024., SST je bio drugi najtopliji zabilježen za doba godine, nakon 2023.

2024. je završio događaj El Niño koji je započeo 2023. i prijelaz prema neutralnijim uvjetima ili uvjetima La Niñe.

Europski temperaturni naglasci:

2024. bila je najtoplija zabilježena godina za Europu, s prosječnom temperaturom od 10,69°C, što je 1,47°C iznad prosjeka za referentno razdoblje 1991.-2020. i 0,28°C toplije od prethodnog rekorda postavljenog 2020.

Proljeće i ljeto bili su najtopliji zabilježeni u Europi, s prosječnom temperaturom za proljeće (ožujak-svibanj) 1,50°C višom od sezonskog prosjeka 1991.-2020. i prosječnom temperaturom za ljeto (lipanj-kolovoz) 1,54°C više od sezonskog prosjeka 1991. - 2020.

Ostali istaknuti naglasci:

Ukupna količina vodene pare u atmosferi dosegla je rekordnu vrijednost 2024., oko 5 % iznad prosjeka 1991. – 2020., prema ERA5, više od 1 % više nego 2016. i 2023., godine s prethodnim najvišim i drugim najviše vrijednosti.

Ekstremne temperature i visoka vlažnost pridonose povećanim razinama toplinskog stresa. Veći dio sjeverne hemisfere doživio je više dana od prosjeka s barem 'jakim toplinskim stresom' tijekom 2024., a neka su područja doživjela više dana od prosjeka s 'ekstremnim toplinskim stresom'.

U 2024. područje zemaljske kugle pogođeno najmanje 'jakim toplinskim stresom' doseglo je novi rekordni godišnji maksimum 10. srpnja, kada je oko 44% zemaljske kugle bilo pogođeno 'jakim' do 'ekstremnim toplinskim stresom'. To je 5% više globusa u usporedbi s prosječnim godišnjim maksimumom.

Oko Antarktika, nakon što je tijekom osam mjeseci 2023. dosegao rekordno niske vrijednosti za to doba godine, opseg morskog leda ponovno je dosegao rekordno ili skoro rekordno niske vrijednosti tijekom velikog dijela 2024. Od lipnja do listopada, mjesečni opseg bio je na drugom mjestu najniži, iza 2023., a najniži u studenom. Na godišnjem minimumu u veljači, mjesečni opseg bio je treći najniži u satelitskom zapisu.

Na Arktiku je opseg morskog leda bio relativno blizu prosjeka od 1991. do 2020. do srpnja, ali je u sljedećim mjesecima pao znatno ispod prosjeka. Na godišnjem minimumu u rujnu, mjesečni opseg bio je peti najniži u satelitskom zapisu.

Koncentracije ugljičnog dioksida i metana u atmosferi nastavile su rasti i dosegle rekordne godišnje razine 2024., od 422 čestica na milijun (ppm) odnosno 1897 čestica na milijardu (ppb). Koncentracije ugljičnog dioksida u 2024. bile su za 2,9 ppm više nego u 2023., dok su koncentracije metana bile više za 3 ppb.