Birači koji zbog teže bolesti, ili s obzirom na tjelesno oštećenje ne mogu pristupiti na biračko mjesto, a žele u nedjelju, 12. siječnja glasovati na predsjedničkim izborima, mogu o tome, najranije tri dana prije izbora obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo.

Druga je mogućnost da o svojoj želji da glasuju doma obavijeste nadležni birački odbor u nedjelju do podneva. To podrazumijeva da će netko od njihovih ukućana ili osoba od povjerenja morati u nedjelju ranije o njihovoj želji izvijestiti birački odbor.

Popis izbornih povjerenstava, njihov sastav i kontakt podaci dostupan je na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP) www. izbori.hr.

Upravo su se DIP-u, u prvom krugu, na sam dan predsjedničkih izbora za pomoć obraćali brojni birači koji ne mogu pristupiti biračkom mjestu, a željeli su glasovati.

Jedino što je DIP u takvoj situaciji mogao učiniti je uputiti ih na nadležno izborno povjerenstvo.

Kako bi se u drugom krugu izbjeglo zagušenje DIP-ovih linija zbog takvih poziva, birači se upućuju da pomoć u ostvarenju svog prava zatraže kod nadležnog izbornog povjerenstva.

U drugom krugu izbora bit će dostupan isti broj biračkih mjesta kao i u prvom, ukupno 6.755, od čega 105 u inozemstvu, redovnih u Hrvatskoj 6.527, a posebnih 123.

Zvučna snimka liste kandidata za slijepe i slabovidne birače

DIP je i za drugi krug predsjedničkih izbora za slijepe i slabovidne birače objavio zvučnu snimku liste s imenima dvojice kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova.

Na listi je prvi Zoran Milanović koji je 29. prosinca dobio više glasova, a drugi je Dragan Primorac koji ih je dobio manje.

Slijepi i slabovidni birači mogu čuti i imena deset, odnosno sedam stranaka, koje su ih predložile, Milanovića SDP, NPS, Centar, HSS, DOISIP, Reformisti, SU, BUZ, Glas, MDS, a Primorca HDZ, DP, HSLS, HDS, HNS, HSU i stranka Nezavisni.

Slijepi će birači i u drugom krugu izbora moći glasovati samostalno uz pomoć tehničkog pomagala maske, koja se priloži uz osnovni glasački listić i onda slijepa i slabovidna osoba sama može glasovati, tj. zaokružiti redni broj ispred jednog od dva imena.

Prvi predsjednički izbori na kojima je nekoliko tisuća slijepih moglo samostalno glasovati održani su 2009. godine.

DIP je objavio i zvučnu snimku Obvezatnih uputa o načinu glasovanja birača s tjelesnom manom, nepismenih, slijepih birača te birača koji nisu u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto.

Iako svaki birač glasuje osobno, u nekim su prilikama dozvoljene iznimke, odnosno pomoć druge osobe, primjerice kad je birač nepismen ili ima oštećenja gornjih ekstremiteta ili neka druga oštećenja koja mu priječe samostalno glasovanje.