Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o anitmikrobnoj rezistenciji (WAAW, engl. World AMR Awareness Week) obilježava se pod nazivom „Budi i ti dio promjene!“; UN je donio Deklaraciju koja uključuje i smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s antimikrobnom rezistencijom za 10% do 2030. godine

Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, ozbiljna su prijetnja u sprječavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova.

Samo u Europi, svaka peta bakterijska infekcija otporna je na antibiotike, dok u nekim
državama članicama ta brojka iznosi čak 40 posto 1 . Antimikrobna rezistencija (AMR, engl. Antimicrobial resistance) tako se sve više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova, odgovoran za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu
svake godine, uključujući 35.000 na europskom ekonomskom području - gotovo 100 ljudi dnevno.

Ako se ovom izazovu ne pristupi odmah na pravi način, ova bi brojka mogla dosegnuti zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU/EEA do 2050. godine. Jednako su alarmantne i ekonomske posljedice budući da AMR košta EU/EEA preko 11 milijardi eura godišnje 2 , a procjenjuje se da će zdravstvene sustave na globalnoj razini do 2050. koštati dodatnih bilijun američkih dolara 3 .

Iz tog je razloga, Europska komisija pozdravila krajem rujna ove godine Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije (AMR). Deklaraciju su podržale zemlje članice UN- a, uključujući i članice EU-a, i na taj se način obvezale na konkretne radnje za rješavanje AMR-a kroz pristup „Jedno zdravlje“, među kojima je smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om za 10% do 2030. godine te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno- prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj 2 .

S druge strane, unatoč ozbiljnosti ove prijetnje, zasad nema značajnijeg pomaka kad su u pitanju inovacije u razvoju antimikrobnih lijekova. Danas se zna da je vrlo malo antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i da je potrebno usmjeriti se na očuvanje postojećih antibiotika 4 . Zbog toga, i Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) proaktivno unaprjeđuje istraživanje i razvoj te osigurava dostupnost vitalnih medicinskih protumjera.

HERA je, primjerice, kroz program EU4Health financirala niz inicijativa usmjerenih na ubrzavanje inovacija za proizvode namijenjene borbi protiv AMR-a u naprednim fazama razvoja. Osim poticanja inovacija, HERA je posvećena i povećanju pristupa novorazvijenim antibioticima 2 . Također, ozbiljnost antimikrobne rezistencije po zdravlje stanovništva prepoznala je i sama Europska komisija koja je borbu protiv ove globalne prijetnje uključila i u svoju najveću reformu zakonodavstva EU-a o lijekovima u posljednjih 20 godina. Komisija se, pritom, zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika te državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva –
smanjenje potrošnje antibiotika u EU-u za 20 posto do 2030. godine te definiranje ciljeva na nacionalnoj razini 5 .