Događaji

#obljetnica

U Benkovcu svečano obilježene obljetnice osnivanja 134. brigade i 134. domobranske pukovnije

U Benkovcu svečano obilježene obljetnice osnivanja 134. brigade i 134. domobranske pukovnije

U organizaciji Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata za područje Benkovca i ratnih zapovjednika brigadira Rodoljuba Barića i pukovnika Josipa Čerine, u subotu 12. listopada održano je svečano obilježavanje 33. obljetnice osnivanja 134. brigade i 30. obljetnice osnivanja 134. domobranske pukovnije Hrvatske vojske, ali i ustrojavanja 53. , 54. i 55. domobranske bojne, pod pokroviteljstvom Grada Benkovca.

Tim povodom polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju u Benkovcu svim poginulim hrvatskim braniteljima 134.brigade i 134.domobranske s puno pijeteta počast su odali : ratni zapovjednici brigadir Rodoljub Barić, pukovnik Josip Čerina , ostali zapovjedenici ratnih postrojbi 134. brigade, 134.domobranske pukovnije, brojne
braniteljske udruge Zadarske županije proizašle iz Domovinskog rata, gradonačelnik Grada Benkovca Tomislav Bulić, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić.

U crkvi Male Gospe u Benkovcu služena je sveta misa za sve poginule hrvatske branitelje koju je u nadahnutoj propovijedi služio don Anđelko Buljat . Svečana akademija održana je u Domu kulture u Benkovcu.

Svim nazočnim brojnim hrvatskim braniteljima puno poštovanja govorili su ratni zapovjednici tih postrojbi : brigadir Rodoljub Barić, pukovnici Josip Čerina i Darko Banić , gradonačelnik Grada Benkovca Tomislav Bulić, državni tajnik ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić i župan Zadarske županije Božidar Longin.

Brigadir Rodoljub Barić , pukovnici Josip Čerina i Darko Banić temeljito su u svojim govorima opisali o početcima formiranja svojih ratnih postrojbi s ovog područja , njihovim ratnim djelovanjima , velikom neizmjernom doprinosu obrane stankovačko - biogradske bojišnice i važnoj ulozi ovih postrojbi u povijesnoj operaciji VRO
Oluja.

Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić oduševio je sve nazočne hrvatske branitelje , naglasio je da je u proceduri izgradnja veteranskog centra za hrvatske branitelje u Biogradu i da će ta procedura biti dogovorena do kraja ove godine . Izgradnja tog veteranskog centra bit će financirana iz sredstava Europske unije.

Nakon gašenja brigade, u srpnju 1992. osnovane su domobranske bojne, a u kolovozu 1994. one su ušle u sastav pukovnije. Riječ je o hrvatskim braniteljima koji su upornom obranom obranili najplići dio bojišnice u Republici Hrvatskoj, prostor od Raštana Gornjih do Bile Vlake, širine 40 kilometara i dubine 5 - 8 kilometara, oko 250 četvornih kilometara prostora , naselja biogradskog i stankovačkog kraja i Jadransku magistralu.

Obilježavanjem ovih obljetnica želi se sačuvati trajna uspomena na poginule i nestale hrvatske branitelje biogradskog i benkovačkog područja. Branitelji biogradsko-benkovačkog, njih preko pet tisuća, u najvećem broju su bili dragovoljci, polovica su bili prognanici s benkovačkog područja, koji su svakodnevno sanjali skori povratak kući i s polžaja gledali kako im pale i ruše kuće, a druga polovica su bili mještani naselja uz bojišnicu i iz obalnih naselja, s otoka Pašmana i grada Zadra, koji su branili svoje obitelji i kućni prag.

Vladalo je veliko zajedništvo, ništa nije bilo teško, ljubav prema obitelji i domovini osjećala se na svakom koraku. U kulturno zabavnom programu nastupili su Klapa Asseria i muška pjevačka skupina KUD-a Branimir iz Benkovca oni su svojim nastupom izmamili su ovacije nazočnih hrvatskih branitelja i uvaženih gostiju. Nakon
svečane Akademije organizatori su organizirali svečani domjenak u aukcijskoj dvorani na sajmištu u Benkovačkom selu. Uz prigodan Domjenak mnogi bivši zapovjednici i vojnici vidjeli su se nakon 33 godine od sreće su pale suze radosnice, te su evocirane mnoge uspomene iz tog slavnog vremena.

Svečani program vodio je novinar Radio Benkovca Mihovil Mijo Brkić. Za kraj svečanosti stavljena je premijera dokumentarnog filma „Sto Trideset Četvrta“ redatelja Jakova Đinđića.


Reci što misliš!