novost za maturante
Uvode se novi pragovi prolaznosti na državnoj maturi
U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) predstavljene su novosti vezane uz polaganje državne mature, a odnose se na postotke prolaznosti na ispitima.
Umjesto dosadašnjih devet različitih pragova prolaznosti, na maturi u školskoj godini 2024./25. postojat će svega dva praga, pri čemu se prvi puta uvode jedinstveni pragovi prolaznosti za ocjene dobar, vrlo dobar i odličan. Za ocjenu dobar prag prolaznosti iznosit će 50 posto, za vrlo dobar 70 posto, a za odličan 85. Prag prolaznosti za dovoljan iznosit će 25 posto za matematičko-prirodoslovno područje, odnosno 30 posto za jezičnu komunikaciju i društveno područje.
Novina jest da se ovime prvi puta objavljuju pragovi prolaznosti i to osam mjeseci prije polaganja sljedeće mature. Dosad je, naime, povjerenstvo NCVVO-a pragove svih ispita određivalo nakon što su ispiti napisani.
Prag prolaznosti na prijašnjim ispitima državne mature iz matematike iznosio je od 20 do 28,33 posto (viša razina znanja), odnosno od 22,5 do 27,5 posto (osnovna razina), a sada će obje varijante iznositi 25 posto. Isti prag prolaznosti vrijedit će i za pet izbornih predmeta – fiziku, biologiju, kemiju, geografiju i informatiku.
Pritom se prag prolaznosti za ocjenu odličan iz matematike ‘cementira‘ na 85 posto, dok je u prijašnjim godinama provođenja mature ‘klizao‘ od 80 do 88 posto u slučaju više razine znanja, odnosno od 82,5 do čak 90 posto za osnovnu razinu.
U slučaju hrvatskog jezika, novi prag prolaznosti se smanjuje i iznosi 30 posto (zadnje četiri godine iznosio je 35 posto), a za ocjenu odličan 85 posto. Na zadnjoj maturi za odličnu ocjenu iz hrvatskog trebalo je 81 posto. Isti pragovi prolaznosti – 30 posto, odnosno 85 posto za ocjenu odličan – vrijedit će i za engleski, odnosno njemački jezik.
Za prolaz na ispitima državne mature iz izbornih predmeta politika i gospodarstvo, psihologija, povijest, sociologija, filozofija, logika, vjeronauk i etika bit će potrebno točno riješiti 30 posto ispita.
Po riječima ravnatelja Centra Vinka Filipovića, cilj je standardizirati ispite i ujednačiti kriterije za sva područja.
– Ove promjene nisu na tragu očekivanja da što više maturanata prođe maturu, nego da dovoljno unaprijed imaju jasne kriterije što se od njih očekuje za određenu ocjenu, što dosad nije bio slučaj, rekao je Filipović.
Pojasnio je kako su se od 2010. godine pragovi prolaznosti određivali prije objave privremenih rezultata, što više neće biti slučaj. Time se, objašnjava ravnatelj, otklanjaju prigovori koji su se dosad mogli čuti. - Ovime smo napravili hrabar iskorak ne bi li jasno definirali pragove za sve ocjene i predmete. Pragovi su se prije donosili kada se vidjelo kako su maturanti napisali sve predmete, potvrdio je.
Na upit nije li prag prolaznosti od 25 posto prenizak, s obzirom da je na testovima u školama za ocjenu dovoljan potreban viši postotak točnih odgovora, Filipović kaže kako su ispiti u školama koje uglavnom pripremaju učitelji neusporedivi s nacionalnim ispitima ili onima na maturi, što ne znači da oni u školama nisu kvalitetni budući da prolaznost određuje i težina ispita.
Od 2021. godine nije mijenjan prag prolaznosti za nijedan predmet, a ovo je prva promjena, svojevrsno ‘cementiranje‘ postotaka potrebnih za prolaz.
- Ne znam zašto se prag prolaznosti od 2010. mijenjao, vjerujem da je to bilo potrebno. Vrlo često su se mijenjali i pragovi prolaznosti za ocjenu odličan. Događale su se prilično velike promjene kod ocjene odličan, primjerice za informatiku se prag mijenjao od 75,71 do 85,71, rekao je ravnatelj Centra, uz priznanje kako su neki pragovi bili i nerealni.
Ispiti za maturu u ovoj školskoj godini bit će gotovi do 15. listopada, s ciljem postizanja kriterija po kojemu svaki test ima 20-ak posto lakših zadataka, oko 25 posto težih te otprilike 50 posto srednje teških pitanja.
Na upit je li ovo jedina promjena na idućoj maturi, Filipović je rekao kako će nadležnom ministarstvu predložiti još neke promjene, a koje nije želio odgovoriti.
Vezane vijesti
-
Prenosimo izjavu gradonačelnika Branka Dukića u kojoj objašnjava razloge prijave Hrvoja Bajla
-
Cataleya indoor Cup, ili dvoranski mali nogomet za dječake u Svetom Filipu i Jakovu, u svom drugom, od tri predviđena turnira, otišao je najdalje po pitanju zanimljivosti i draži sporta.
-
Pozivaju se na sudjelovanje čuvari baštine -proizvođači autohtonog proizvoda ninskog kraja. Turistička zajednica Grada Nina i Udruga šokolara Nin upućuju poziv zainteresiranim natjecateljima da se prijave u izboru za naj šokol i u ovoj godini.
Izdvojeno
-
I u utorak na istoku Hrvatske pretežno oblačno, tmurno i razmjerno hladno. Povremeno će biti slabe oborine, u noći i ujutro malo kiše koja se može smrzavati na hladnom tlu, a prema večeri ponegdje i slabe susnježice ili snijega.
-
Najviši sadašnji i bivši američki dužnosnici, predstavnici američkog poslovnog svijeta, suradnici i obitelj novoizabranog američkog predsjednika okupili su se u ponedjeljak u rotondi američkog Kongresa kako bi u podne po lokalnom vremenu svjedočili prisezi Donalda Trumpa za 47. američkog predsjednika.
-
“Imaš 15 minuta? Pridruži nam se i daruj krv – spasi život!”, objavili su na svojoj Facebook stranici iz Gradskog društvo Crvenog križa Biograd Na Moru.
-
Mladi nogometaši NK Paga, 2014. i 2015. godište, u onome što već sad mediji zovu Paška renesansa malog nogometa u zimskom periodu, nastupili su na 1. Cataleya Indoor Cupu u Sv. Filip i Jakovu.
Reci što misliš!