Nakon što je 1. ožujka na snagu stupio novi Novi Zakon o doplatku za djecu s dvostruko većim cenzusom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije još ni obradio sve zahtjeve. Prijave su krenule od 1. siječnja.

Na dan 17. lipnja 2024. riješeno je 81,39 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva, odnosno za 18,61 posto zahtjeva još se vodi upravni postupak.

Nakon što je 1. ožujka na snagu stupio novi Novi Zakon o doplatku za djecu s dvostruko većim cenzusom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije još ni obradio sve zahtjeve. Prijave su krenule od 1. siječnja.

Danas.hr doznaje da je u razdoblju od 1. siječnja do 17. lipnja 2024. podneseno ukupno 185.442 zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.

“Od toga broja 67.650 odnosi se na zahtjeve za prvo ostvarivanje prava na doplatak za djecu, 22.545 na zahtjeve postojećih korisnika vezanih promjene u pravu na doplatak za djecu te 95.247 na zahtjeve postojećih korisnika za nastavnim ostvarivanjem prava na doplatak za djecu”, rekli su iz HZMO-a.

Usporedbe radi, u istom razdoblju prošle godine, od 1. siječnja 2023. do 14. lipnja 2024., HZMO je zaprimio 151.397 zahtjeva.

Ostalo je još skoro 19 posto neobrađenih zahtjeva

“Na dan 17. lipnja 2024. riješeno je 81,39 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva, odnosno za 18,61 posto zahtjeva još se vodi upravni postupak”, objasnili su. S obzirom da se za ostvarivanje prava na doplatak za djecu vodi upravni postupak u kojem se utvrđuju činjenice o kojima ovisi ispunjenje uvjeta za ostvarivanje tog prava, ne može se procijeniti koliko će još trajati obrađivanje zahtjeva.

“Taj postupak je u velikom dijelu automatiziran, odnosno dokazi o ispunjenju uvjeta pribavljaju se u razmjeni s drugim tijelima koji istima raspolažu, odnosno preuzimanjem podataka s web servisa (s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom financija-Poreznom upravom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, uvidom u e-Matice…)”, rekli su i dodali da se određene činjenice ne mogu tako dokazati, već se mogu utvrditi samo dokazima pribavljenima od podnositelja zahtjeva. Tu se misli na rješenje o priznatom pravu na uslugu smještaja, potvrdu o isplaćenim naknadama koje je isplatio poslodavac na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje…

“U tom slučaju se, u skladu s pravilima o dokazivanju u upravnom postupku, radi utvrđivanja činjeničnog stanja stranci upućuje zaključak kojim se u ostavljenom roku traži dostava traženih dokaza te dinamika donošenja rješenja o pravu na doplatak za djecu ovisi i o roku u kojem HZMO zaprimi tražene dokaze”, kažu i dodaju:

“Ističemo i da HZMO vodi veliki broj upravnih postupaka po zaprimljenim zahtjevima za doplatak za djecu te se svakog mjeseca postupno povećava broj korisnika kao i djece za koju se to pravo ostvaruje”.

Za svibanj 2024. evidentirano je 131.480 korisnika prava na doplatak za djecu, dok ih je za isti mjesec prethodne godine bilo evidentirano 107.775. Treba imati na umu i da broj podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, ne znači istovremeno jednak broj korisnika tog prava, budući da zbog neispunjenja zakonom propisanih uvjeta, neki zahtjevi budu odbijeni.

Visina dječjeg doplatka

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu kojim je dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj godini po članu kućanstva mjesečno) povećan sa 70 posto (309,01 eura) na 140 posto (618,02 eura) proračunske osnovice (koja iznosi 441,44 eura) stupio je na snagu 1. ožujka.

Pravo na doplatak za djecu mogu ostvariti podnositelji zahtjeva za doplatak za djecu čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ostvaren u 2023. ne prelazi 618,02 eura, uz ispunjenje ostalih zakonom propisanih uvjeta.

Svota doplatka za djecu određuje se ovisno o tome kojoj od Zakonom propisanih pet cenzusnih grupa pripada korisnik prema ukupnom dohotku po članu kućanstva korisnika mjesečno, na sljedeći način:

Prva grupa – ako ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 20 posto proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 14 posto proračunske osnovice, po djetetu (61,80 eura)

Druga grupa – ako je ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno iznad 20 posto do 40 posto proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 12,5 posto proračunske osnovice, po djetetu (55,18 eura)

Treća grupa – ako je ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno iznad 40 posto do 60 posto proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 11 posto proračunske osnovice, po djetetu (48,56 eura)

Četvrta grupa – ako je ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno iznad 60 posto do 100 posto proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9 posto proračunske osnovice, po djetetu (39,73 eura)

Peta grupa – ako je ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno iznad 100 % do 140 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7 % proračunske osnovice, po djetetu (30,90 eura).

Još stignete predati zahtjev

Što je s korisnicima koji nisu predali zahtjeve do 1. ožujka:

“Na temelju zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesenih u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 29. veljače 2024., te onih koji budu podneseni u roku od 120 dana počevši od 1. ožujka 2024. (do 30. lipnja 2024.) pravo na doplatak za djecu, uz uvjet da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, priznat će se počevši od 1. ožujka 2024., od kojeg će i pripadati isplata doplatka za djecu.

Kao i uvijek, bitno je predati sve dokumente:

“Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom koji se podnosi područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a (područna služba/ured), osobno ili putem pošte, putem e-Usluga HZMO u sustavu e-Građani (e-Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu), a može se besplatno predati i u poštanskim uredima u Republici Hrvatskoj te u Mirovinskim informativnim centrima”, kažu.

Uz zahtjev za prvo priznavanje prava na doplatak za djecu podnositelj zahtjeva treba dostaviti samo potvrdu banke o broju računa na koji će se isplaćivati doplatak za djecu, a za djecu za koju se traži doplatak treba dostaviti rodni list ili elektronički zapis iz sustava e-Građani.