Na današnji je dan glavni grad Zagreb, u 6 sati i 24 minute, pogodio snažan potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru.

Četiri godine kasnije obnovljeno je oko 3000 zgrada i kuća, no i dalje sporo napreduje izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća u sjevernim dijelovima grada.

Štete od potresa, kakvog Zagreb na pamti od 1880. godine, procijenjena je na 11,6 milijardi eura, što je dvostruko više od procijenjene štete od potresa na Banovini.

Jedna je osoba u potresu izgubila život, a nakon njega ostao je veliki broj oštećenih višestambenih zgrada, obiteljskih kuća, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih ustanova, ukupno oko 25 tisuća objekata. 

Četiri godine kasnije, obnova je u potpunosti završila na gotovo 3000 privatnih zgrada i kuća koje obuhvaćaju 26.300 stambenih jedinica, istaknuo je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u srijedu, dva dana uoči obljetnice potresa. 

Trenutno je diljem Zagreba otvoreno 425 gradilišta koja se većim djelom odnose na konstrukcijsku obnovu, 212 višestambenih zgrada je u procesu nabave izvođača radova, dok je njih 155 u postupku nabave projektiranja.

Prema najavama resornog ministra, od idućeg tjedna kreće novi model tzv. blokovske nabave, prema kojemu će se javna nabava izvođača radova provoditi za cijele blokove od 20 do 30 zgrada, a ne više za svaku zgradu zasebno, kao do sada.

Taj će se model primijeniti na obnovu Malog Vatikana, kompleksu zgrada koji se proteže kroz Vlašku, Bauerovu i Martićevu ulicu te kroz prolaz Jurja Ratkaja, a sadrži 25 ulaza i 259 stanova. Procijenjena vrijednost radova je oko osam milijuna eura. 

"Riječ je o velikom novcu i velikom obujmu građevinskih radova, no oni su nužni jer se na radi samo na 'krpanju' oštećenih objekata, već na cjelovitom projektu konstrukcijskih obnova kako bi zgrade bilo otpornije na potrese snažnije od onog koji je pogodio Zagreb prije nepune četiri godine", rekao je Bačić krajem veljače nakon obilaska radova u Ilici.

Do kraja ljeta 41 obiteljska kuća

Za razliku od višestambenih zgrada, zgrada javne namjene i zgrada tijela državne uprave, obnova ili izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća napreduje vrlo sporim tempom. 

"To je najlošiji dio obnove nakon zagrebačkog potresa. Činjenica je da na zamjenskim kućama nismo položili ispit, ako tako mogu reći”, rekao je Bačić u ožujku prošle godine, uoči treće obljetnice potresa, kada još uvijek nije bila izgrađena nijedna zamjenska obiteljska kuća u sjevernim dijelovima Zagreba.

Tek su ovoj godini prve obitelji uselile u nove kuće, a do kraja ljeta trebala bi biti dovršena 41 kuća, od čega njih sedam kroz model samoobnove, najavio je Bačić prije tri tjedna.

Obnova od potresa, kako glavnog grada, tako i Banovine koja je stradala u potresu u u zadnjim danima 2020. godine, bila je glavna zadaća Ministarstva graditeljstva u protekle četiri godine, no na njegovom su čelu u tom periodu bila čak četiri različita ministra - Predrag Štromar, Darko Horvat, Ivan Paladina i sada Branko Bačić.

Osim ministara, mijenjao se i Zakon o obnovi. Prema prvoj verziji, usvojenoj šest mjeseci nakon zagrebačkog potresa, posao obnove bilo je podijeljen na tri institucije: Ministarstvo graditeljstva, Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Ovlasti potonjih dviju institucija tek su zakonskim izmjenama prije godinu dane objedinjene u resornom Ministarstvu, koje je tada preuzeo Bačić.

Slučaj Geodezija izazvao pozornost EPPO-a

Za projekte obnove na području zagrebačkog i petrinjskog potresa Vlada je isplatila 1,03 milijarde eura iz Fonda solidarnosti.

Međutim, kada je riječ o europskim sredstvima, jedan je slučaj, onaj s Geodetskim fakultetom, izazvao pozornost Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Naime, sumnja se da je posao koji je Ministarstvo kulture i medija dodijelilo Geodetskom fakultetu za 3D snimanje oštećenih objekata kulturne baštine uvelike preplaćen.

Policija je sredinom prošlog mjeseca upala u spomenuto Ministarstvo, po nalogu EPPO-a koji smatra da je on nadležan za istragu ovog slučaja jer se radi o mogućoj zloupotrebi sredstava iz europskih fondova.

S druge strane, Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem tvrdi da nije riječ o europskom novcu te da stoga EPPO ne može biti nadležan za istragu u slučaju Geodezija.