običaji
Pšenica, slama, izbor kralja...U Hrvatskoj se do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce
U južnohrvatskim krajevima za božićno doba karakterističan je bio običaj biranja kralja. Vremenski je smješten između Božića i Sveta Tri Kralja, osobito dva dana iza Božića, kada bi se birali kralj ili knez, koji je imao svoje oznake – štap i krunu.
Slično tomu bio je izbor seoskoga kralja – to je identični božićni i novogodišnji izbor kralja sa 'znacima vlasti, pratnjom, čašćenjem'. Taj se dio tradicijske kulture, kako je zabilježio hrvatski etnolog Milovan Gavazzi, počeo gubiti u prvoj polovici 20. stoljeća.
Etnolozi smatraju da je izbor seoskoga kralja ostatak drevne hrvatske tradicije povezane sa sjećanjem na izbor narodnih vladara.
Advent ili došašće vrijeme je pripreme za rođenje Isusa, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta, do Kristova dolaska.
U novije vrijeme sve je prisutniji znak adventa adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, tako da nema početka ni kraja, što simbolizira vječnost.
U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom do Božića gore sve četiri.
Božićna pšenica, badnjak i slama...
Do danas se sačuvao običaj sijanja u posude božićne pšenice, kao simbola obnove života i plodnosti. Na blagdan Sv. Barbare ili Sv. Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika.
Do Božića pšenica naraste i ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Pšenica se ovija hrvatskom trobojnicom, a nakon Božića se daje pticama jer se ništa iz svetog doba ne smije baciti.
U selima su danas gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.
Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući.
Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično radio glavar kuće, označavao je službeni početak proslave Božića.
U Hrvatskoj se do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je taj običaj u njemačkim pokrajinama živ od 16. stoljeća.
Izdvojeno
-
Postoje određene stvari za koje definitivno ne želite da traju dugo - poput posjeta zubaru, posjeta rodbini i mamurluka. Međutim, nešto što većini ljudi vjerojatno nije na vrhu popisa? Seks.
-
Košarkaši Zadra više nego uvjerljivom pobjedom nad košarkašima sinjskog Alkara rezultatom 94-47 krenuli su večeras u Krešinom domu pred oko tisuću najvjernijih navijača u obranu naslova prvaka FavBet Premijer lige.
-
Međunarodna biciklistička utrka CRO Race ove godine donosi svoje deveto izdanje, potvrđujući svoj status jednog od najvažnijih sportskih događaja u Hrvatskoj. Od 1. do 6. listopada, utrka će okupiti 140 biciklista iz 20 profesionalnih timova koji će se natjecati u šest etapa diljem Hrvatske, prelazeći gotovo 1000 kilometara. Biciklisti će proći kroz neke od najljepših hrvatskih krajolika, a cilj posljednje etape ponovno će biti u Zagrebu.
-
HDLU Zadar poziva na otvorenje još jedne zanimljive izložbe 1. listopada u Kapetanovoj kuli
Reci što misliš!