Zadarska županija lani je odvajala 17 posto otpada, a otvaranjem Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Biljanima Donjim u siječnju sljedeće godine, očekuje se kako će se taj postotak sigurno povećati – jedna je od poruka konferencije „Održivo gospodarenje otpadom u Zadarskoj županiji“ koja se jučer održala u Kneževoj palači u Zadru

Na konferenciji koju su organizirali portal Zadarski.hr i dnevnik Slobodna Dalmacija – pod pokroviteljstvom Grada Zadra, Općine Preko, Čistoće Zadar, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te EU parlamentarke Sunčane Glavak – istaknuto je kako se zatvaranjem odlagališta komunalnog otpada na Diklu i otvaranjem županijskog CGO-a, gospodarenje otpadom u Zadarskoj županiji nalazi pred prekretnicom koja vodi krajnjem cilju. 

Taj je cilj, naveo je na konferenciji inženjer kemijske tehnologije i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša, sadržan u sedmogodišnjem planu dostizanja sadašnjeg standarda Njemačke, Austrije, Slovenije ili Bugarske koji recikliraju oko 60 posto komunalnog otpada.

Cilj je također da se do 2035. na odlagališta odlaže samo do 10 posto od ukupne mase otpada te da se biootpad odvaja na mjestu nastanka i reciklira, ili zasebno prikuplja i naknadno obrađuje. U proteklih pet godina Hrvatska je u odvojenom prikupljanju otpada i oporabi porasla za 18 posto, pa je lani tako stopa odvojenog skupljanja komunalnog otpada iznosila 46 posto, u prvom redu zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u infrastrukturu koje je u najvećoj mjeri potpomognuto sredstvima Fonda ili EU-a.

Riječ je o nabavci kanti za odvojeno prikupljanje otpada, posebnim vozilima, postrojenjima za sortiranje i kompostiranje, reciklažnim dvorištima i slično. Istodobno je porastao broj gradova i općina koje su građanima osigurale mogućnost odvojenog sakupljanja otpada, i to s 457 u 2017. na 528 u 2022. Jedna od tih jedinica lokalne samouprave je i Općina Vir koja s komunalnim poduzećem Čisti otok već godinama uspješno provodi transformaciju sakupljanja otpada, pa su na zadarskoj konferenciji sudjelovali načelnik Općine Vir Marino Radović, općinski vijećnik Antonio Vučetić, posebni savjetnik u Općini Vir Kristijan Kapović, direktor virske Turističke zajednice Srđan Liverić, direktor općinskog poduzeća Vodovod Vir Hrvoje Bašić, direktor Vir održavanja Marko Klanac, direktor Vir turizma Kristijan Bašić, direktor Vir zaštite Darko Bašić i direktor Čistog otoka Željan Kalac.

Direktor Kalac ponudio je dojam s konferencije i ukazao na značaj skorog otvaranja CGO-a u Biljanima Donjim, ali je naveo i podatke s konferencije zbog kojih je virsko općinsko izaslanstvo imalo razlog za ponos. 

– Mi smo druga najuspješnija jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji s 33 posto prikupljenog odvojenog otpada, a najuspješnija je Polača s 35 posto – iznosi direktor Kalac podatke koji ove dvije općine iz Zadarske županije, na primjer, svrstavaju na razinu Osječko-baranjske županije koja je među najuspješnijima u Hrvatskoj. Treći po uspješnosti u Zadarskoj županiji su Pakoštane s 25 posto prikupljenog odvojenog otpada, slijede Biograd s 23 posto, Pag 20 posto, Novigrad i Zadar s 19 posto.   

– Iz godine u godinu rapidno povećavamo količine sakupljenog odvojenog otpada od ukupnog miješanog komunalnog otpada. S nabavkom novih kamiona i novim načinom prikupljanja otpada jednom tjedno, evidentno je da će se te brojke povećati i ove godine, oko 40 do 50 posto, dok će glomazni i biootpad biti na prošlogodišnjoj razini – kaže direktor Kalac pojašnjavajući dalje što će skoro otvaranje CGO-a u Biljanima Donjim značiti za Vir. 

– Kako nemamo reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu, Čisti otok ima nešto veće troškove, a imat ćemo ih i u slučaju deponiranja. Trenutno plaćamo 20 eura po toni, a sada će cijena po toni u CPG-u biti od 150 do 200 eura – ističe direktor Čistog otoka. U ovu kalkulaciju još ulazi odvojeno prikupljeni otpad – glomazni otpad, plastika, papir, metal – koji će se predavati i plaćati ovlaštenim sakupljačima, dok će u Biljane Donje ići samo miješani komunalni otpad i biootpad. Jasno je da povećanje količine odvojenog otpada smanjuje cijenu deponiranog miješanog komunalnog otpada. 

– Da bismo smanjili troškove deponiranja i odvoz miješanog komunalnog otpada potrebno je uložiti što više truda u odvajanje otpada. Što više odvojimo otpada i korisnih sirovina iz miješanog komunalnog otpada, imat ćemo manju količinu na CGO-u i time manju cijenu. Time će i građani imati manju cijenu – objašnjava Kalac kako će funkcionirati novi način odvoza otpada u Biljane. A hoće li cijena usluge odvoza otpada zbog otvaranja CGO-a u Biljanima Donjim biti veća za građane otoka i kada će otpad s Vira krenuti prema CGO-u? – bila su pitanja koja je na konferenciji postavio direktor Čistog otoka. 

– Novi način odvoza otpada u Biljane tražit će nove izračune i kalkulacije, što će se vidjeti kroz određeno vrijeme. No bitno je napomenuti kako će nakon otvaranja Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim krenuti u probni rad koji će trajati šest mjeseci. U tom periodu CGO će primati samo određenu količinu otpada, dok će s otoka Vira prema CGO-u, otpad najvjerojatnije krenuti u drugoj polovici 2024. Dotad smo u istom režimu kao i dosad, ali se u međuvremenu moramo logistički i financijski pripremiti za odvoz u Biljane – zaključuje direktor Kalac.   

   Hrvatska zasad u funkciji ima ŽCGO Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, potom pulski CGO Kaštijun i šibenski CGO Bikarac, dok su u izgradnji još Piškornica u Podravini, Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, karlovačka Babina Gora i Lučino razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj, dok su Šagulje u Slavonskom Brodu i Orlovnjak u Osječko-baranjskoj županiji u fazi projektiranja. Zadarski CGO otvorit će se početkom sljedeće godine. 

Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2017. godine uvedena je takozvana poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.

Riječ je o mjeri kojom se lokalne jedinice želi dodatno potaknuti na provedbu mjera za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada namijenjenog odlaganju. Naknadu plaćaju gradovi i općine koji nisu ispunili zadane ciljeve, odnosno 50 posto sakupljenog odvojenog otpada. Iako je Vir s Polačom najuspješnija jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji, još uvijek je ispod 50 posto uspješnosti u sakupljanju odvojenog otpada. 

– Naša poticajna naknada iznosi 28.000 eura, a to je novac koji se kao prihod koristi isključivo za reinvestiranje u nabavi komunalne opreme i uređaja, sanaciju odlagališta, uklanjanje divljih odlagališta, edukaciju i druge projekte lokalnih jedinica – kaže direktor Kalac. Cilj je ipak da ta naknada postane suvišna, jer je ne plaćaju gradovi i općine koji su ispunili svoje ciljeve odvojenog sakupljanja. Zadar poticajnu naknadu plaća 322.000 eura, dok je na razini cijele Zadarske županije taj iznos 787.000 eura. 

Gustoća naseljenosti, tip područja, razvijenost, utjecaj turizma i druge specifičnosti pojedinih područja, s izuzetkom preduvjeta postojanja infrastrukture za sakupljanje i obradu otpada, značajno utječu na velike razlike među regijama kada je riječ o uspješnosti u odvajanju otpada.

Međimurska županija odvaja više od 53 posto komunalnog otpada i rekorder je u Republici Hrvatskoj, dobre rezultate ima i Koprivničko-križevačka županija s 48 posto, Varaždinska ima 39 posto, a Osječko-baranjska 35 posto. Zadarska županija ima tek oko 17 posto, odnosno tri puta manje od Međimurske županije, ali je riječ o županiji koja je zabilježila najveći skok  u odvojenom sakupljanju otpada s 10 posto u 2021. na lanjskih 17 posto. Završetkom izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje, koji se očekuje krajem ove godine, taj bi se trend trebao nastaviti.