Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju prvi je put obilježen 17. studenog 2011. godine kao suradnja zaklade March of Dimes (SAD), Europske zaklade za brigu o novorođenčadi (European Foundation for the Care of Newborn Infants – EFCNI)

Ta zaklada predstavlja roditelje 20 europskih zemalja, zaklade Little Big Souls International (Afrika) i Nacionalne zaklade za prijevremeno rođenu djecu (National Premmie Foundation – NPF, Australija).

Europska zaklada za brigu o novorođenoj djeci (EFCNI) je paneuropska organizacija koja okuplja roditelje i stručnjake sa zajedničkim ciljem poboljšanja dugoročne njege prijevremeno rođene djece kao i one rođene bolesne te pružanja podrške njihovim obiteljima. U njihovom se izvješću pod nazivom „Premalo, prekasno?“ (EU Benchmarking Report 2009/2010 „Too little too late?“) o istraživanju provedenom u 14 europskih zemalja navodi da se postotak prijevremenih poroda u Europi kreće od 5,5 do 11,4 %, tj. u prosjeku 7,1 %, što je više od pola milijuna prijevremeno rođene djece svake godine.

U većini zemalja broj prijevremenih poroda raste i godišnje se prijevremeno rodi oko 15 milijuna djece, a 1,1 milijun prijevremeno rođene djece umre.

U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2.500 novorođenčadi odnosno oko 6 % živorođenih, ali je važno napomenuti da je taj udio u zadnjih nekoliko godina u neprekidnom porastu. Od navedenog ukupnog broja ih 60 – 80 umre u prvom tjednu života zbog posljedičnih komplikacija nezrelosti.

U 2017. godini je ta brojka prvi put bila ispod 60 (56 umrlih ili 2,3/100 rođenih prije 37. tjedna trudnoće). Perinatalno umrlih prije 37. tjedna trudnoće je u Hrvatskoj bilo znatno više, jer je uz 56 umrle novorođenčadi bilo i 118 mrtvorođenčadi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, perinatalna je smrtnost u dobi ispod 37 tjedana trudnoće iznosila 4,7/100 rođenih.

Prijevremeno je rođenje povezano s oko 80 % ukupnih perinatalnih smrti u Hrvatskoj, budući da je od ukupno 224 perinatalno umrle novorođenčadi njih 174 bilo iz prijevremenih poroda. Više od 50 % rano neonatalno umrle novorođenčadi (0 – 6 dana) je imalo manje od 27 navršenih tjedana trudnoće, a živorođenih ispod 27 tjedana je među svim živorođenima svega 0,3 %. Živorođenih je u dobi 28 – 31 navršenog tjedna 0,6 %, a 16 % ih je među umrlima do sedmog dana života. Prema ovim podacima je vidljivo da je živorođenih prije 32. tjedna oko 1 %, a da čine čak 66 % sveukupno umrle novorođenčadi u dobi od 0 do 6 dana.

S porastom trajanja trudnoće se smrtnost smanjuje, pa je u dobi od32 do 36 tjedana 0,3/100 živorođenih, a u terminskim trudnoćama je svega 0,6/1.000 živorođenih. Ovi podaci zorno pokazuju da je svaki porod raniji od 32. navršenog tjedna trudnoće izrazito rizičan te da su kontrole u svakoj, a posebice u trudnoći s očekivanim rizikom, od osobite važnosti za rano uočavanje patoloških promjena i komplikacija i pružanje najbolje moguće zdravstvene skrbi majci i djetetu.

Prema medicini zasnovanoj na dokazima i stručno preporučenom modelu regionalne organizacije perinatalne zaštite, rađanje djece niske porodne težine, a posebice vrlo niske (ispod 1.500 g) i izrazito niske porodne težine (ispod 1.000 g), trebalo bi se provoditi u rodilištima s jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja. Preživljavanje i daljnji ishod liječenja tijekom novorođenačkog i postnovorođenačkog razdoblja ove skupine novorođenčadi uvelike ovisi o dostupnosti posebno educiranih stručnjaka, potrebnim prostornim uvjetima i opremi.

Primjena ovakve organizacije je u većini razvijenih zemalja dovela do značajnog smanjenja perinatalnog mortaliteta, što je dokazano brojnim svjetskim istraživanjima.

Iz tih je razloga od posebne važnosti da se rađanje djece izrazito niske i vrlo niske porodne težine koncentrira u rodilištima koja imaju potrebnu opremu i prostor da se u skladu sa stručnim standardima provede liječenje rođenih s manje od 1.500 grama uz pomoć subspecijalista neonatologa i drugog posebno educiranog osoblja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja, koje će ovoj djeci pružiti najveću moguću skrb. Naime, i uz postojeću opremu, a bez posebno educiranih kadrova, nije moguće postići značajniji napredak u preživljavanju djece lakše od  1.500 grama.

U Hrvatskoj je u veljači 2010. godine, na inicijativu roditelja i zdravstvenih djelatnika u cilju pomoći, edukacije i razmjene iskustava roditelja prijevremeno rođene djece te dugoročnog unapređenja skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu, osnovana udruga ˝Palčići˝. Osim potpore roditeljima i djeci, udruga je dosad organizirala i nekoliko humanitarnih projekata pomoću kojih je 30-tak hrvatskih bolnica opremila medicinskom opremom koja im je nedostajala za liječenje i skrb o prijevremeno rođenoj i bolesnoj novorođenčadi.

Stoga bi se moglo reći da je ovogodišnja poruka Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju u Hrvatskoj na određeni način već oživotvorena u suradnji „Palčića“ sa zdravstvenim i drugim stručnjacima koji dugoročno sudjeluju u liječenju i njezi nedonoščadi. Roditelji smiju i trebaju dobiti objektivne i potpune informacije o svim mogućim zdravstvenim posljedicama i ishodima prijevremeno rođene djece, a savjeti stručnjaka i podrška zajednice su od posebne važnosti za razvoj i unapređenje kvalitete života nedonoščadi.