Kako reagirati na klimatske promjene, kako očuvati morsko stanište i prilagoditi se na nove vrste u Jadranu razgovaralo je stotinjak znanstvenika na međunarodnom skupu na Krku

Jadransko more, poluzatvoreno i plitko, izrazito je osjetljivo na sve okolne utjecaje, od viših temperatura, do turizma, ribarstva, pomorskog prometa. Zbog ovogodišnje visoke temperature mora, ponegdje do čak trideset stupnjeva, jadranska flora i fauna su u stresu, a neke vrste zbog toga i ugibaju. Kako se prilagoditi promjenama u ekosustavu Jadranskoga mora te koje su mjere za očuvanje staništa i vrsta, teme su koje brinu domaće i strane znanstvenike.

- Mnogi morski organizmi su u biti prilagođeni vrlo uskim ekološkim faktorima i bilo kakvom promjenom dolazi do slabljenja imuniteta, a onda do pomora kao što se dogodilo s periskama, a sada imamo sve više podataka da se to događa i na drugim organizmima - rekla je za emisiju More dr. sc. Milvana Arko-Pijevac iz riječkog Prirodoslovnog muzeja.

Zbog povišenih temperatura, splitski znanstvenici na otvorenome moru, pelagijalu, bilježe sve manje veličine jedinki pa čak i neke nove vrste.

- Termofilne vrste koje zagrijavanjem dolaze i osvajaju morsko područje, moguće je da će te istisnuti iz Jadrana borealne vrste ili vrste koje vole hladnu vodu. Poznata je riba strijelka koja se proširila Jadranom koji je predator na sitnoj plavoj ribi tako da je upitno kako će sve to skupa djelovati - upozorio je dr. sc. Vjekoslav Tičina iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split.

U Puli prate promjene u životnom ciklusu meduza te razvoj ribljeg mlađa.

- Promijenilo se u prirodi to da dođe prije cvjetanje fitoplanktona, tek poslije dođe mlađ. Znači ta mlađ više neće imati što jesti. Mijenja se i moramo ustanoviti što se događa u prirodi kako možemo reagirati - rekla je biologinja i osnivačica Aquariuma Pula dr. sc. Milena Mičić.

Manjak kisika te povišenu temperaturu za stupanj i pol, znanstvenici bilježe i na lokaciji Zmajevog oka kod Rogoznice i to već trideset godina.

- Umjetnici inspirirani našim istraživanjem su počeli jednim likovnim izričajem oslikati istraživanje Zmajeva oka. Jer to jedno malo jezero kao izolirano ima sve atmosferske i hidrogeografske prilike kao i Jadran, koji su nekoliko puta izraženiji nego što je veliko Jadransko more - rekla je dr.sc. Irena Ciglenečki Jušić sa Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković.

Europski čelnici spremni su i dalje financirati slične edukativne spojeve znanstvenika i umjetnika te još više proširiti površine zaštićenih dijelova ekosustava.

- Globalno, na razini Europske unije, idemo korak po korak pa do 2030. zaštititi do 30 posto, mi smo u Hrvatskoj u tome već aktivni, a jednu trećinu strogo zaštititi. Trenutno pod zaštitom imamo 12,6 posto Jadrana pod nacionalnom jurisdikcijom - rekao je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Jer promjene unutar morskog ekosustava nemoguće je zaustaviti pa je stoga, kako su zaključili i znanstvenici, najvažnije na njih se prilagoditi.