Hrvatski sabor u utorak je jednoglasno donio Zakon o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju kojim se otklanjaju nesukladnosti s europskim praksama u dodjeljivanju naziva, posebice u nazivima koji se stječu završetkom stručnih studija diplomske razine u Hrvatskoj.

Usklađivanje s europski praksama u dodjeljivanju stručnih i akademskih naziva povećati će se prepoznatljivosti hrvatskih kvalifikacija u drugim državama članicama Europske unije i priznavanje hrvatskih kvalifikacija, te olakšati mobilnost studenata i osoba s diplomom.

Osim toga, ujednačiti će se nazivi koji se stječu završetkom studijskih programa na svim visokim učilištima.

Zakon, uz ostalo, propisuje da u slučaju kada se studij više ne izvodi ili nije iste vrste, uvjerenje o ujednačavanju akademskog ili stručnog naziva izdaje bez naknade.

Većinom glasova izmijenjen je Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim se želi spriječiti neopravdana ograničenja u obavljanju reguliranih profesija.

Profesija se smatra reguliranom ako je preduvjet za rad u njoj posjedovanje određene diplome, položen poseban ispit kao što je državni ispit i/ili registracija pri strukovnom tijelu, npr. komori.

U Hrvatskoj su u bazi reguliranih profesija, među ostalima, ovlašteni arhitekti, doktori medicine i doktori dentalne medicine,  ljekarnici, diplomirani fizioterapeuti, ovlašteni inženjeri šumarstva, konzervatori, kriminalisti itd.

Izmjenama zakona u domaće zakonodavstvo prenosi se europska direktiva koja obvezuje države članice EU da unaprijed provedu ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdano ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.