kruzing turizam
Fekalije s kruzera često završavaju u moru zbog nedostajuće infrastrukture, loših zakona i slabog nadzora
Ovoga ljeta smo vrlo često izvještavali o zagađenju mora, najčešće fekalijama. Jadran je zatvoreno more pa se, htjeli ili ne, moramo zapitati: što se događa s fekalijama na turističkim brodovima, kruzerima i svima onima koji tijekom ljeta dolaze u naše more?
- Prema zakonu, svaki brod mora imati tank, mora imati
ventil da ga zatvori, da ga on otvori. Međutim, ne postoji
infrastruktura na kopnu koja to može prihvatiti. Nama jedino
ostaje da mi to pustimo u more. Istina, ne u lukama, ne
u Kornatima, nego na otvorenom moru to radimo tako, objasnio
je Jakov Kolanović, potpredsjednik Ceha brodoprijevoznika
Hrvatske.
Ako u lukama, marinama i privezištima nije osigurano mjesto za
pražnjenje tankova, brodovi bi takve vode trebali ispuštati
dvanaest nautičkih milja od obale ili tri ako imaju
biopročistač.
- Tu praksa i zakonske odredbe odudaraju. I one su dosta nejasne
i nelogične. Što to znači? To znači da je obveza ugradnje
regulirana i pravilnicima i konvencijama i zakonima, međutim
infrastruktura ne prati same propise. I tu je veliki problem. Tu
bi nadležna tijela trebala odrediti obvezu koncesionara luka da
jednostavno promijene te ekološke standarde, da ih usklade s
propisima, upozorila je Katarina Ćosić, odvjetnica za
pomorsko i općeprometno pravo.
'Neka izvole napraviti infrastrukturu'
Dvanaest nautičkih milja od obale i natrag za brodove koji idu
primjerice osam čvorova znači nešto manje od tri sata
plovidbe.
- Gdje ću ja s malim brodom ići dvanaest milja vani, dvanaest
nazad, što ću ja cijelu noć ploviti, zapitao se Kolanović.
- Neka izvole napraviti infrastrukturu da mi to možemo ovdje
prazniti i nije problem onda. Košta li to ili ne, nije bitno,
zaključio je.
Problemi se ne rješavaju sustavno
U lukama i marinama diljem obale ovaj problem rješava se na
različite načine, ali nije sustavno riješen i na tome treba još
mnogo raditi.
- Luka Gaženica, a prije svega to se odnosi na kruzere,
ima jedan fiksni uređaj na jednom gatu koji prikuplja otpadne
vode s kruzera, rekao je Josip Bilaver, državni
tajnik za more.
Za ostale tu je po potrebi koncesionar.
- Imamo tvrtku koja svojim vozilima dolazi po narudžbi agenta, za
pojedine brodare, prikuplja taj otpad i dalje ga zbrinjava prema
zakonu, kazao je Željko Knežević, direktor Lučke uprave
Zadar.
Ministarstvo: Ulaganja u tijeku
Postoje neke ideje kako bi se brodove koji ulaze na teritorij
Lučke uprave moglo pratiti.
- S tvrtkom koja vrši monitoring na širem području pod
ingerencijom Lučke uprave Zadar, pa čak i na 30, 40 milja daleko
odavde. I imamo neke informacije da u ovoj godini nije bilo niti
jedno pražnjenje tih otpadnih voda u tom području koje je pod
monitoringom, ustvrdio je Knežević.
Iz mjerodavnog ministarstva naglašavaju kako je u tijeku veliko
ulaganje u aglomeraciju na obali te da će jednog dana sve marine
morati imati riješenu infrastrukturu.
- Nakon čega će i gradovi i općine, samim time i marine, koje
pripadaju tim jedinicima lokalne samouprave, biti spojeni na
primarnu mrežu što će sigurno i njima dati dodatnu mogućnost i
veću mogućnost zbrinjavanja otpadnih voda. Međutim mnogi od njih
već imaju implementiran sustav, neki nemaju, objasnio je Bilaver.
Kazne za ispuštanje propisane, nadzor je loš
Iako su kazne za pražnjenja tankova u more propisane, nadzor je
loš. Mnogo ovisi o ekološkoj osviještenosti kapetana. Ovoga ljeta
incidenata je bilo duž obale. Tri dojave o onečišćenju imao je i
Zadarski zavod za javno zdravstvo, a na jednoj plaži je
onečišćenje i dokazano. Međutim ono je bilo izazvano
prelijevanjem oborinskih voda. Zavod za javno zdravstvo kvalitetu
mora prati gotovo 40 godina.
- Znam da postoje slučajevi da se ispušta u blizini
marina ili luka, međutim ovaj program ne obuhvaća analizu mora u
marinama ili lukama nego samo na plažama, rekla je
Danijela Peroš Pucar, voditeljica laboratorija za
mikrobiologiju i biologiju mora ZZJZ-a Zadar.
Što se sve događa na moru, najbolje znaju brodari. Smatraju da se
o rješenju problema samo govori.
- Rješenja nema, zato što je to ogroman posao, to je
posao ogroman da se sada postave svugdje ti priključci,
kanalizacijski sustavi koji mogu to isisavati. E sada, hoće li to
jednog dana biti? Dok ja budem vozio brodom, sigurno u Zadru to
neće biti, zaključio je Kolanović.
Vezane vijesti
-
Koncelebriranim euharistijskim slavljem u nedjelju, 29.rujna proslavljena je svetkovna sv. Mihovila u župnoj crkvi u Vukšiću. Svečano misno slavlje preslavio je fra Ante Akrap profesor na KBF- a u Splitu, u zajedništvu s domaćim župnikom fra Božom Mandarićem, brojnim župljanima i hodočasnicima iz okolnih mjesta.
-
Voda je pod stalnom kontrolom laboratorija Vodovoda d.o.o. Zadar i Zavoda za javno zdravstvo Zadar, navode iz zadarskog Vodovoda.
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom zbog radova prema sljedećem rasporedu
-
Gradska knjižnica 'Juraj Šižgorić' Šibenik je šestu godinu zaredom, u sklopu obilježavanja manifestacije Mjesec hrvatske knjige, raspisala natječaj za najbolju haiku pjesmu. Ovogodišnja tema je bajka, a forma može biti tradicionalna ili moderna.
Izdvojeno
-
Hrana ima veliku ulogu u dugom i zdravom životu, a mnogi od nas hrane se namirnicama koje štete cjelokupnom zdravlju.
-
Od 2. do 5. listopada 2024. godine u prostorijama Sveučilišta u Zadru održat će se 26. Simpozij - Teorija i praksa brodogradnje, In memoriam profesor Leopold Sorta - SORTA 2024.
-
Urarstvo mu je prva ljubav, ali za njega vrijeme kao da je stalo. Ivica Čulina u 75. godini svakog dana pješači na posao, popravlja satove, održava ovaj stari zanat, a popodne pliva. Plivanje mu je druga ljubav koju je otkrio tek u 49. godini života. I odonda otplivao maraton Preko-Zadar čak 23 puta!
-
U subotu 12. listopada 2024. godine u sportskoj dvorani Osnovne škole u Benkovcu održat će se 24. Izbor za najuzorniju seosku ženu Hrvatske.
Reci što misliš!