Prijatelji životinja
Matei Negovetić: Iza biljnog mesa krije se mnogo više od dobrog okusa!
Danas se od 11 sati zagrebačkim Trgom bana Jelačića širio miris roštilja. Iako su mnogi zbog primamljivog mirisa i izgleda mesa pomislili da je riječ o životinjskome, iznenadili su se kada su doznali od Prijatelja životinja i Mateija Negovetića, koji je na licu mjesta pripremao hranu, da je sve što su nudili za degustaciju bilo potpuno biljnoga podrijetla.
Ovom akcijom Prijatelji životinja obilježavaju Dan biljnoga mesa, kojim se svake godine 10. listopada naglašava činjenica da je biljno meso bolje za ljudsko zdravlje, životinje i planet.
Iza roštilja, na velikom ekranu prikazivao se kratki film o
razvoju i prednostima kultiviranog mesa, preveden na
hrvatski jezik.
Biljno meso ima vrlo sličan okus i teksturu kao meso životinja, a
proizvedeno je od kvalitetnih biljnih bjelančevina, najčešće
graška. Proizvođači mesa biljnoga podrijetla iskoristili su
biokemijsku sličnost između biljaka i životinja, odnosno
činjenicu da, iako biljke nemaju mišiće, sadrže bjelančevine,
masti, vitamine, minerale i vodu. Za proizvodnju biljnoga mesa
koristi se 72 – 99 % manje vode i 47 – 99 % manje obradivog
zemljišta.
Nadalje, uzrokuje 51 – 91 % manje onečišćenja vode i emitira 30 –
90 % manje emisija stakleničkih plinova. Dostupno je u gotovo
svim trgovinama u Hrvatskoj i dolazi u raznim oblicima: od
ćevapčića i bifteka do salama i hrenovki, što su sve Prijatelji
životinja nudili prolaznicima. Glavni adut roštilja bio je
revolucionarni veganski odrezak filet mignon.
S druge strane, kultivirano meso u Hrvatskoj još uvijek nije
dostupno, no Prijatelji životinja s nestrpljenjem očekuju prve
takve proizvode na policama trgovina u bliskoj budućnosti.
Kultivirano
meso proizvodi se izravnim uzgojem životinjskih stanica. U
procesu uzgoja koriste se osnovni elementi potrebni za izgradnju
mišića i masti te se omogućuje isti biološki proces koji se
događa unutar životinje. Identično je životinjskome mesu na
staničnoj razini, no ova metoda proizvodnje eliminira potrebu za
uzgojem i ubijanjem životinja za hranu. I kultivirano meso ima
goleme prednosti u odnosu na konvencionalnu životinjsku
poljoprivredu i meso nastalo uzgojem i ubijanjem životinja.
Kultivirano meso naziva se još i čistim mesom jer nastaje u
kontroliranim uvjetima i, za razliku od životinjskoga mesa, ne
sadrži antibiotike, gnoj, pesticide i tumore. Važno je naglasiti
i da se tijekom proizvodnje ne koristi metoda genetskog
modificiranja.
Korištenje biljnog i kultiviranog mesa ublažit će krčenje šuma
povezano s uzgojem životinja radi hrane, gubitak biološke
raznolikosti, otpornost na antibiotike, izbijanje zoonoza i
smanjiti klanje životinja.
To je objašnjeno u kratkom edukativnom filmu o kultiviranom mesu koji je zaintrigirao prolaznike.
Prijatelji životinja pozvali su sve da se i dodatno educiraju o kultiviranom mesu:
„Imamo povijesnu priliku iskorijeniti masovno ubijanje životinja
i uništavanje planeta novim inovacijama i proizvodima. Industrija
hrane prolazi kroz transformaciju. Inovacije poput kultiviranog
mesa trebamo što prije prigrliti dobrom informiranošću i točnim
informacijama, a ne stvaranjem predrasuda.”
Matei Negovetić, zaljubljenik u kuhanje i isprobavanje novih
recepata, voditelj Akademije plant-based kuhanja te
bloga i stranice naziva Plant-based full of taste, izjavio
je: „Prelaskom na biljno meso i druge biljne proteine možemo
koristiti daleko manje prirodnih resursa i pomoći smanjiti
ogromnu štetu koju je našem planetu prouzročio uzgoj životinja
radi hrane. Iza biljnog mesa koje smo nudili za degustaciju krije
se mnogo više od dobrog okusa: takvo meso bolje je probavljivo
zbog visokog postotka vlakana, snižava kolesterol i, uz manje
kalorija, pomaže u poboljšanju zdravlja crijevnog
mikrobioma.”
Izdvojeno
-
Hrana ima veliku ulogu u dugom i zdravom životu, a mnogi od nas hrane se namirnicama koje štete cjelokupnom zdravlju.
-
Od 2. do 5. listopada 2024. godine u prostorijama Sveučilišta u Zadru održat će se 26. Simpozij - Teorija i praksa brodogradnje, In memoriam profesor Leopold Sorta - SORTA 2024.
-
Urarstvo mu je prva ljubav, ali za njega vrijeme kao da je stalo. Ivica Čulina u 75. godini svakog dana pješači na posao, popravlja satove, održava ovaj stari zanat, a popodne pliva. Plivanje mu je druga ljubav koju je otkrio tek u 49. godini života. I odonda otplivao maraton Preko-Zadar čak 23 puta!
-
U subotu 12. listopada 2024. godine u sportskoj dvorani Osnovne škole u Benkovcu održat će se 24. Izbor za najuzorniju seosku ženu Hrvatske.
Reci što misliš!