„Prva asocijacija na starije ljude je bolest, starost i nemoć, a mi u Gradu Zagrebu tu sliku nastojimo mijenjati jer koliko god se bojimo starosti, svi je zapravo želimo doživjeti“ poručila je zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Romana Galić u prepunoj dvorani Tribine Grada Zagreba

Okrugli stol nosio je naziv „Razvoj izvaninstitucionalnih socijalnih usluga u Gradu Zagrebu – iskustva i izazovi II“.

Ovo je drugi okrugli stol organiziran u okviru EU projekta „U vlastitom dnevnom boravku“ vrijednog 264.781,33 eura, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda, kojeg Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom.

Nakon prvog, posvećenog osobama s invaliditetom, na današnjem okruglom stolu govorilo se o unaprjeđenju kvalitete života starijih osoba kroz razvijanje socijalnih usluga te o iskustvima i izazovima u ovom području.

U uvodnom obraćanju, domaćin konferencije i ravnatelj GDCK Zagreb Petar Penava izrazio je zadovoljstvo što zagrebački Crveni križ i Grad Zagreb zajednički rade na ovom hvalevrijednom projektu s obzirom na to da naše stanovništvo postaje sve starije i da će ovakve usluge biti sve potrebnije. „Nadam se ovakvoj sličnoj i još uspješnijoj suradnji u budućnosti na korist naših starijih sugrađana zbog kojih sve ovo i radimo.“

Grad Zagreb predvodnik je u području socijalnog planiranja koje uključuje mnogobrojne strateške dokumente kojima je cilj unaprjeđenje kvalitete života Zagrepčana. Zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Romana Galić predstavila je Zagrebačku strategiju za unaprjeđenje kvalitete života osoba starije životne dobi za razdoblje od 2020. do 2024. godine.

Napomenula je kako Grad Zagreb, Crveni križ i organizacije civilnog društva šire usluge usmjerene prema osobama starije životne dobi jer postoji svijest da sve više starimo i kao Grad i kao nacija. „S obzirom na veliki interes građana za domove, važno je jačati izvaninstitucionalne usluge i usluge koje će se pružati u vlastitom domu kako bi korisnicima u potrebi pružili sve što bi imali da su institucionalno smješteni. Grad Zagreb radi na tome već godinama kako kroz institucije, tako kroz domove za starije osobe te pomoć u kući u sklopu projekata koje provodimo“, istaknula je. 

Ravnateljica Doma za starije osobe Sveti Josip Zagreb Ljiljana Vrbić prezentirala je iskustva Doma u provedbi programa podrške za starije osobe u lokalnoj zajednici. Istaknula je suradnju s Crvenim križem pri dostavi obroka korisnicima, osvrnuvši se posebno na razdoblje pandemije. „Starije osobe same procjenjuju što im je potrebno, a mi tu da kao stručnjaci prepoznajemo i poštujemo te potrebe i da im budemo dostupni. Mi polazimo iz vlastitog sustava vrijednosti i mislimo da znamo što je njima potrebno. Dostava obroka njima ne predstavlja samo hranu i zadovoljenje potrebe za preživljavanjem. Njima je prvenstveno potrebna sigurnost. Kad sustav funkcionira, njima to znači mir i da u tom trenutku imaju osjećaj kontrole nad vlastitim životom“, istaknula je. 

Koordinatorica EU projekta „U vlastitom dnevnom boravku“ Crvenog križa Zagreb Valentina Vujić upoznala je prisutne s načinom organizacije i pružanja usluge pomoći u kući te iskustvima u okviru Projekta te je predstavila podlogu programa za pružanje izvaninstitucionalnih socijalnih usluga. Crveni križ Zagreb do sada je uslugu pomoći u kući provodio u sklopu tri projekta, a iskustva pokazuju da postoji itekako veliki interes i potreba za daljnjim pružanjem ovakve usluge. „Projekt u vlastitom dnevnom boravku dao je svoj doprinos u prevenciji institucionalizacije starijih osoba na područja Grada Zagreba te je pridonio poticanju prijelaza s institucionalnih socijalnih usluga na usluge zajednice na području Zagreba, čime je ispunjen cilj projekta“, zaključila je. 

Crveni križ Zagreb prijavljuje se te će se i u budućnosti prijavljivati na ovakve vrste projektnih natječaja, posebno s obzirom na činjenicu da u usporedbi s europskim zemljama Hrvatska spada među one s najstarijom populacijom te se nalazi u skupini od deset europskih zemalja s najvećim udjelom starijih osoba u ukupnom stanovništvu.