Na slici Gospe od milosti samostana Svetog Frane, u sredini nebeske Crkve je Gospa. Tu je ona predočena kao Bezgrešno Začeće, jedina od ljudi bez istočnog grijeha začeta.

Istina je to koju Crkva od davnine čuva u tradiciji, a franjevci od svojih početaka među glavnim su njezinim zagovarateljima. Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije utemeljio je već 8. prosinca 1476. papa Siksto IV., a dogmu o toj istini proglasio je tek 1854. papa Pijo IX.

Kod franjevaca u Zadru vjera u istinu Bezgrešnog Začeća očito je bila živa, što otkriva činjenica da je ta tema u njihovoj crkvi više puta prikazana na umjetničkim slikama i reljefima. U toj crkvi je vrlo rano bio i oltar Bezgrešne. Prema tradiciji, drveni kip Bezgrešnog Začeća darovao je Crkvi Svetog Frane, za istoimeni oltar, papa Nikola IV. (papa od 22. veljače 1288., do 4. travnja 1292.) koji je kao franjevac određeno vrijeme živio u samostanu Svetog Frane i koji je zasigurno u njemu njegovao pobožnost prema Bezgrešnoj. Njegovo svjetovno ime bilo je Girolamo Masci d`Ascoli, porijeklom Lisciano (Ascoli Piceno).

U Zadru je bio gvardijan, pa provincijal, a prije nego je postao papa bio je kardinal. Neki autori navode podatak kako je 1672. papin kip zamijenjen srebrenim reljefom, prema uzorku kipa. S papinim darom tradicija, međutim, povezuje i krunu koja se danas čuva u jednom od samostanskih trezora. Ona u donjem okruglom dijelu, na dvije suprotne strane, ima po jednu rupicu što govori kako je bila učvršćena na kipu.

Bez sumnje ta kruna nije mogla stajati na reljefu, koji pak ima krunu sa zvijezdama. Znalci pak srebreni reljef smještaju u 16. stoljeće, pa je vjerojatnija pretpostavka kako je drveni kip, koji je bio okrunjen, zbog iznimne vrijednosti kao papin dar i pobožnosti prema Bezgrešnom Začeću, u jednom trenutku još puno ranije bio prekriven srebrom. Kipa danas nema pa se može pretpostaviti da je propao. Srebreni reljef danas je na oltaru Bezgrešnog Začeća umetnut u „palu portatile” slike Giovannija Battista i Augustija Pitteri iz 18. st. koja prikazuje proroke, svece i anđele, koji slave Bezgrešnu.

Na okviru reljefa uokolo, počevši od desne noge do glave Gospe, ugraviran je biblijski tekst (Biblija Sacra Vulgata), koji se tradicionalno pridavao Mariji: “NONDUM ERANT ABISSI ET EGO IAM CONCEPTA ERAM” (Dok još ne bijaše pradubina bijah začeta) Izreke 8,24. U nastavku, u smjeru kazaljke na satu, od glave prema lijevoj nozi stoji natpis: “QUI ELVCIDANT ME VITAM AETERNAM HABEBVNT” (Koji me budu naviještali baštinit će život vječni) Ecclesiasticus 24, 31. Na oltaru iza reljefa još je uvijek dublja niša koja odaje kako je nekada u njoj bio kip. 

fra Stipe Nosić