Odlukom Ministarstva kulture i medija, Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale postalo je Zaštićeno kulturno dobro i uvršteno je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Prijedlog da se umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale proglasi zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom potpisalo je 57 udruga, ustanova, muzeja, kalafata, škverova i brodogradilišta koji njeguju hrvatsku tradicijsku maritimnu baštinu iz svih jadranskih županija. Rješenjem Ministarstva kulture i medija svi oni postali su nositelji nematerijalnog kulturnog dobra, a na popisu iz Zadarske županije su Brodogradilište Filipi iz Sukošana, Udruga Kanata iz Zadra i Udruga Frkata iz Ugrinića.

Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima podrazumijeva umijeće upravljanja plovilom korištenjem snage vjetra. Osim znanja povezanih s opremanjem broda i upravljanjem jedrom pa time i plovilom (navigacija), te poznavanja karakteristika vjetrova i geografije mora, umijeće jedrenja uključuje niz drugih vještina i znanja: poznavanja materijala pogodnih za izradu jedra, krojenje jedra, izradu jarbolja i snasti, kormila i ostale opreme.

Uz praktična znanja, umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom uključuje poznavanje maritimnog leksika te vjerovanja i društvene prakse kojima se pokušavala osigurati sigurnost na moru.

Najraniju potvrdu latinskog jedra na području Hrvatske nalazimo kod Donjeg Humca na Braču, u crkvi sv. Luke, na zidnim prikazima koji datiraju na kraj 11., početak 12. stoljeća.

Nematerijalna vrijednost kulturnog dobra ogleda se prije svega u procesima izgradnje pomorskog identiteta na hrvatskoj obali: neprekidnom prijenosu vještine plovidbe tradicijskim jedrima, tehnikama gradnje plovila s jedrima, izradi i čuvanju jedara, nazivlju i obredima.