Najvažnija promjena primjetna u konačnom Prijedlogu je izbacivanje svakog spominjanja ograđivanja i naplate ulaska na plaže za što se Pokret Otoka najviše zalagao.

Zahtjevi Pokreta Otoka uglavnom su prihvaćeni te se buduća provedba Zakona oslanja na prostorno plansku dokumentaciju i osigurava potpuni ili djelomični javni pristup.

Najvažnija promjena primjetna u konačnom Prijedlogu je izbacivanje svakog spominjanja ograđivanja i naplate ulaska na plaže 

Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama konačno je objavljen na e-savjetovanju te je otvoren za komentiranje narednih mjesec dana. Prijedlog je prilično izmijenjen, zahtjevi Pokreta Otoka uglavnom su prihvaćeni, te se buduća provedba Zakona oslanja na prostorno plansku dokumentaciju i osigurava potpuni ili djelomični javni pristup. 

Najvažnija promjena primjetna u konačnom Prijedlogu je izbacivanje svakog spominjanja ograđivanja i naplate ulaska na plaže za što se Pokret Otoka najviše zalagao. 

U uvodnom tekstu Zakona ostaje pojam isključenja pomorskog dobra, ali radi se o logičnim slučajevima poput vojarni, luka, brodogradilišta i slično. 

Ono što je najvažnije je da ovim prijedlogom Zakona morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima.

U Pokretu Otoka su načelno zadovoljni ovakvim prijedlogom Zakona. Drže da da prostora za poboljšanje i dalje ima. Naime, hoteli, kampovi i turistička naselja neće moći zabraniti pristup plažama koje su dio njihovih gospodarskih cjelina, ali na dijelovima plaža koje će koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti moći će djelomično ograničiti pristup općoj javnosti. 

Tako plaže ostaju dostupne građanima ovisno o njihovoj lokaciji na način da koncesionar može koristiti 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže u nenaseljenom području, odnosno 50% kopnenog i 30% morskog dijela unutar naselja. To znači da će na koncesioniranim plažama izvan naselja javnost moći koristiti tek 30% plaže. 

U Pokretu Otoka nadalje navode kako u naseljenim i nenaseljenim područjima koncesionar ne bi smio korsiti više od 50% te ovim putem pozivamo sve građane, tvrtke, udruge i ostale dionike da putem e-savjetovanja zajedno utječemo na dodatne izmjene članka 86. kao i preostale potencijalno sporne dijelove Zakona.

Iz primjera drugih država svjedočimo činjenici da je javnost plaža odavno ugrožena te im se ili ne može pristupiti bez plaćanja ulaznice i/ili ležaljke (Italija) ili su ležaljke zauzele sve slobodne površine te je nemoguće pronaći mjesto za sebe ili svoju obitelj (Grčka). 

Donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Hrvatska će postati prva mediteranska, ako ne i svjetska država, koja Zakonom propisuje da sve plaže moraju ostati potpuno ili djelomično javno dostupne svima, pod jednakim uvjetima.

Važno je naglasiti kako ovaj Prijedlog Zakona čini veliki iskorak prema aktivnom uključivanju lokalnog stanovništva u donošenje odluka, osobito oko prostornog planiranja i načina razvoja turizma u njihovim zajednicama. Gospodarske cjeline poput turističkih zona definiraju se prostornim planovima koje donose jedinice lokalne samouprave. 

To znači da svi zainteresirani mogu sudjelovati i utjecati na primjenu odredbi ovog Zakona u svojim gradovima i općinama. Vjerujemo da je upravo uključivanjem domaćeg stanovništva u planiranje, moguće postići uistinu održivi razvoj i turizam koji će imati pozitivan utjecaj na sve uključene.