Hrvatska paneuropska unije, u suradnji s Međunarodnom paneuropskom unijom, i ove je godine u Zagrebu organizirala svoju godišnju konferenciju. Konferencija „Hrvatska i budućnost Europske unije“ okupila je više od 40 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Njemačke, Austrije, Francuske, Španjolske, Sjeverne Makedonije, Švedske, Rumunjske, Mađarske, Slovačke, Češke i Ukrajine.

Na samom početku konferencije nazočnima se iz Bruxellesa obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je prije svega čestitao 100. obljetnicu  Paneuropske unije. „Uloga Paneuropske unije u stvaranju europskog projekta bila je velika. No treba posebno istaknuti vašu ulogu u stjecanju neovisnosti Hrvatske. U tim vremenima devedesetih godina tadašnji predsjednik Otto von Habsburg dao je izniman doprinos i u međunarodnom priznavanju naše domovine“, kazao je između ostalog Plenković.

Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije rekao je kako je u 2022. godini vojna agresija Rusije na Ukrajinu i na slobodu ukrajinskog naroda ujedno udar na našu civilizaciju. „Ne smijemo biti naivni, kao što smo bili 30-ih godina prošlog stoljeća. Moramo odgovoriti lucidno, hrabro i snažno na ovaj novi rat protiv naše civilizacije. Da Ukrajina ne dobiva financijsku i vojnu pomoć SAD-a, hrabri otpor Ukrajinaca, samo uz europsku pomoć, ne bi bio dovoljan odgovor na rusku invaziju. Ova kriza nas uči da moramo imati zajedničku europsku politiku posebno u industriji, zdravstvu, hrani, energiji, radu, obrani, tehnologiji kako bismo osigurali svoju neovisnost“, dio je onoga što je kazao Terrenoire. 

Predsjednik Paneuropskog pokreta Austrije Karl von Habsburg govorio je o Europskoj uniji kao projektu mira. „Europa se danas brani u Ukrajini. Tamo se brani mir. Zato je neizmjerno važno europsko zajedništvo i zajednička politika posebno u nametanju sankcija Rusiji, jer smo svjedoci da pojedine članice Europske unije nemaju isti pristup. Ako i dalje želimo imati ovaj europski projekt mira, onda se moramo boriti za naše temeljne vrijednosti: vladavinu prava, ljudska prava i demokraciju.“, poručio je Habsburg. 

„Ako danas bolje pogledamo geopolitičku situaciju možemo zaključiti kako je ona slična onoj prije 100 godina kada je utemeljitelj Paneuropske unije Richard Coudenhove Kalergi napisao knjigu Paneuropa. Danas umjesto Sovjetskog Saveza imamo Rusiju, SAD su ostale vodeća svjetska snaga i žele i dalje biti jedina. Umjesto Japana imamo snažnu Kinu. Velika Britanija se od Europske unije okrenula Commonwealthu i SAD-u. Ne treba zanemariti Indiju kao najveću demokratsku zemlju svijeta, ali ni brzi razvoj Brazila koji, doduše, prijeti ekološkoj održivosti ekosfere. U ovom svijetu između multipolarnosti i unipolarnosti, želje za moću i osjećaja odgovornosti, Europska unija može ipak mnogo više postići nego što bi mogla Europa podijeljena na male nacionalne države“, kazao je predsjednik Hrvatske paneuropske unije Mislav Ježić. 

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler kazao je kako živimo u vremenima globalnog konflikta, različitih vrijednosti. „U Hrvatskoj znamo što znači biti napadnut od susjeda koji je vojno jači. Zato posebno razumijemo Ukrajinu s kojom se solidariziramo. Europa danas mora razumjeti da se nalazi na raskrsnici. Nužno je vratiti se stvarnim prioritetima, a to su posebno sigurnost, obrana i energetska neovisnost. Svakako se nameće i problem ilegalnih migracija koji je u porastu i koji je zabrinjavajući“, poručio je Ressler. 

Zanimljivo izlaganje održao je i Davor Ivo Stier, zastupnik u Hrvatskom saboru. Podsjetio je kako su temelj Paneuropske unije, a u konačnici i Europske unije, grčka mudrost, rimsko pravo i kršćanstvo. „Nakon Drugog svjetskog rata Europa se vratila vjeri i integrativnim procesima. Svaki je čovjek Božje biće i ima pravo na dostojanstvo. Upravo je ova personalistička misao bila vodilja stvaranja današnje Europske unije koja baštini svoje temeljne vrijednosti. Pored tih vrijednosti bitno je uspostavljanje ravnoteže triju europskih sastavnica tj. europskoga duha: germanskog, latinskog i slavenskog. Rat u Ukrajini nas je osvijestio i gotovo natjerao na ponovno vraćanje našim vrijednostima i balansu, čime se otvara prostor još jačem zajedništvu.“, rekao je između ostalog Stier.  

„Paneuropska unija pomogla je uključivanju zemalja središnje i istočne Europe u EU. Tako je i u Hrvatskoj Paneuropska unija bila od velike pomoći, poglavito za vrijeme Domovinskog rata i hrvatske borbe za neovisnost“, istaknuo je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. „Europska unija treba biti što više prisutna na Zapadnom Balkanu kako bismo spriječili utjecaj drugih svjetskih sila na taj prostor. Mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu jedan su od najvažnijih hrvatskih interesa. Zemlje na Zapadnom Balkanu trebaju uskladiti svoje politike s EU ukoliko žele u EU, a ne smiju sjediti na dvije stolice. Želim danas isto tako istaknuti kompleksnost stanja u kojem se nalaze Hrvati u BiH. Oni su jedan od konstitutivnih naroda u BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno je postavio određene temelje za stabilizaciju BiH kako bi time ubrzao put BiH ka EU.“

Pavo Barišić, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije, osvrćući se na aktualne geopolitičke odnose rekao je da je u odnosu na prije 100 godina, kada je osnovana Paneuropska unija, glavna razlika u tome što je Europska unija danas jedna među pet svjetskih velesila u novom svjetskom poretku. „Prije stotinu godina postojala je samo u vizijama dalekovidnih. U međuvremenu je ustoličena i prerasla u respektabilnu svjetsku silu. Razlikuje se od ostale četiri supersile. Jedina je koji je nastala iz ideje mira. U tom smislu, ona je ispred ostalih za budućnost svijeta. Uzvišena je svojom mirotvornom povijesnom misijom. Svojim idealima slobode i mira može ponuditi svijetu više od drugih. Jer nije vojna sila ta koja pomiče kolo povijesti, već ideali mira. Europska unija ima vizionarski potencijal za budućnost, dokazala je to i u obrani slobode i solidarnosti s Ukrajinom.“, zaključio je Barišić.

Na konferenciji su govorili i članovi Predsjedništva Međunarodne Paneuropske unije; Walburga Habsburg Douglas, Anna Zaborska, Bernd Posselt, Anna Grünwald, Carlos Uriarte Sanchez, Andrej Lepavcov i Gordana Đurović kao i predsjednik Paneuropske unije Francuske Eric Campion, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić, predsjednik Paneuropske unije Ukrajine Ihor Zhaloba koji se je javio s fronta, ravnatelj Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj Holger Haibach, potpredsjednica Paneuropske mladeži Bosne i Hercegovine Zvonimira Jakić, član Predsjedništva Paneuropske mladeži Crne Gore Petar Raičević, predsjednik Paneuropske mladeži Njemačke Christian Hoferer, član Predsjedništva Paneuropske mladeži Španjolske Mario Sanz Galacho i predsjednik Hrvatske paneuropske mladeži Pavao Nujić.

Video porukama iz Bruxellesa sudionike konferencije su pozdravile potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i zastupnica u Europskome parlamentu Željana Zovko. 

Nakon radnog dijela konferencije održana je i sjednica Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije na kojoj je podneseno izvješće o radu organizacije i njenih ogranaka u posljednjih godinu dana, te su najavljene aktivnosti do konca ove godine i u 2023. 

Pokrovitelj ovogodišnje konferencije je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, suorganizator je Međunarodna paneuropska unija, a partneri su: Zaklada Konrad Adenauer, Zaklada Hanns Seidel i Zaklada Robert Schuman.