Radnici iz Slavonije godinama su bili “zaštitni znak” svake sezone na Jadranu, no tome je, čini se, došao kraj, piše u srijedu Večernji list

Da je riječ o znatnom padu broja sezonskih radnika s istoka Hrvatske, pokazuje statistika osječke Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koja je bila (po)najveći bazen iz kojega se crpila sezonska radna snaga za Jadran.

 U prvih sedam mjeseci ove godine oko 1100 osoba iz Osječko-baranjske županije zaposlilo se na sezonskim poslovima na moru. U odnosu na isto razdoblje 2019., bilježi se pad jer su tada bile zaposlene 1823 osobe. Brojke su bile još niže protekle dvije sezone, no riječ je o prvim pandemijskim godinama, koje se ne može uspoređivati.

Rukovoditeljica u Odjelu za tržište rada osječkog HZZ-a Ankica Vučković zaključuje da je zanimanje za migracije u jadranske hotele manje jer postoji sve veća potreba poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji pa je nezaposlenima dostupna ponuda rada u njihovoj županiji kroz cjelogodišnje zapošljavanje.

 Upravo je jačanje kontinentalnog turizma jedan od razloga zašto je manje Slavonaca na jadranskoj obali. No, nije i jedini.

 Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da postoje tri aspekta tog smanjivanja. Prije svega, troškovi u sezoni vrlo su visoki; ako im poslodavac ne osigura smještaj, radnici tamo jednostavno ne mogu preživjeti.

 "Naši ljudi iz Slavonije, usto, nisu spremni živjeti u kontejnerima ili sličnome, što su im poslodavci na moru namijenili. Drugo, plaće na našoj obali niže su od onih koje mogu ostvariti u, recimo, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, koja se otvorila našim radnicima i apsorbirala puno radne snage. Kvalitetniji kadar, koji govori jezike, vrlo se lako mogao dobro zaposliti u spomenutim srednjoeuropskim zemljama, posebice u 'boomu' nakon pandemije. Velika je potražnja za ugostiteljskim i turističkim uslugama u tim zemljama pa se i radna snaga iz Slavonije mobilizirala više prema tim zemljama nego prema Dalmaciji", kaže Novotny.   

Dodaje da se ne smije zanemariti ni domaća komponenta, odnosno porast broja malih OPG-ova i obiteljskih turističkih smještajnih kapaciteta koji je vidljiv u cijelom Podunavlju, od Baranje do Iloka, piše novinarka Večernjeg lista Suzana Lepan-Štefančić.