večernji list
Znatno smanjen broj Slavonaca koji rade sezonski na moru
Radnici iz Slavonije godinama su bili “zaštitni znak” svake sezone na Jadranu, no tome je, čini se, došao kraj, piše u srijedu Večernji list
Da je riječ o znatnom padu broja sezonskih radnika s istoka Hrvatske, pokazuje statistika osječke Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koja je bila (po)najveći bazen iz kojega se crpila sezonska radna snaga za Jadran.
U prvih sedam mjeseci ove godine oko 1100 osoba iz Osječko-baranjske županije zaposlilo se na sezonskim poslovima na moru. U odnosu na isto razdoblje 2019., bilježi se pad jer su tada bile zaposlene 1823 osobe. Brojke su bile još niže protekle dvije sezone, no riječ je o prvim pandemijskim godinama, koje se ne može uspoređivati.
Rukovoditeljica u Odjelu za tržište rada osječkog HZZ-a Ankica Vučković zaključuje da je zanimanje za migracije u jadranske hotele manje jer postoji sve veća potreba poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji pa je nezaposlenima dostupna ponuda rada u njihovoj županiji kroz cjelogodišnje zapošljavanje.
Upravo je jačanje kontinentalnog turizma jedan od razloga zašto je manje Slavonaca na jadranskoj obali. No, nije i jedini.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da postoje tri aspekta tog smanjivanja. Prije svega, troškovi u sezoni vrlo su visoki; ako im poslodavac ne osigura smještaj, radnici tamo jednostavno ne mogu preživjeti.
"Naši ljudi iz Slavonije, usto, nisu spremni živjeti u kontejnerima ili sličnome, što su im poslodavci na moru namijenili. Drugo, plaće na našoj obali niže su od onih koje mogu ostvariti u, recimo, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, koja se otvorila našim radnicima i apsorbirala puno radne snage. Kvalitetniji kadar, koji govori jezike, vrlo se lako mogao dobro zaposliti u spomenutim srednjoeuropskim zemljama, posebice u 'boomu' nakon pandemije. Velika je potražnja za ugostiteljskim i turističkim uslugama u tim zemljama pa se i radna snaga iz Slavonije mobilizirala više prema tim zemljama nego prema Dalmaciji", kaže Novotny.
Dodaje da se ne smije zanemariti ni domaća komponenta, odnosno porast broja malih OPG-ova i obiteljskih turističkih smještajnih kapaciteta koji je vidljiv u cijelom Podunavlju, od Baranje do Iloka, piše novinarka Večernjeg lista Suzana Lepan-Štefančić.
Vezane vijesti
-
Ministar Šime Erlić uručio je u ponedjeljak, 3. lipnja 2024. godine u Mostaru ugovore u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Uručeno je 88 ugovora o financiranju projekata u ukupnoj vrijednosti 4,2 milijuna eura.
-
Nakon što se u našim krajevima pojavila u studenom 2023. godine, prizori polarne svjetlosti, ponovno su u petak, 10. svibnja bili vidljivi iz svih krajeva Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, pa i na kontinentu, od Zagreba do Vinkovaca, a vedro nebo nagradilo je sve one koji su je željeli fotografirati.
-
Spomenari, što su iz starijeg razdoblja, često su bili pisani krasopisom, a crteži rađeni u tušu, olovci, olovci u boji, temperi i akvarelu
-
U posljednja 24 sata zabilježen je 591 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.121
Izdvojeno
-
Španjolska kraljevska obitelj primila je prošle godine 307 poklona, među kojima je nogometna lopta s potpisima igrača Real Madrida i Osasune, a koju su potpisali i hrvatski igrači Luka Modrić i Ante Budimir.
-
Prvog dana natjecanja na Olimpijskim igrama u Parizu održat će se natjecanja u 24 sporta, u njih osam dijelit će se medalje, a hrvatski sportaši nastupit će u gimnastici, kanuu na divljim vodama, rukometu, stolnom tenisu, tenisu i veslanju.
-
Slijede većinom sunčani i još topliji dani te novi toplinski val od subote na Jadrana, zatim i kratkotrajno na kopnu, gdje će osvježenje slijediti pljuskove i grmljavinu.
-
Spektakularnim otvaranjem održanim na obalama Seine u petak su svečano otvorene XXXIII. Olimpijske igre u Parizu.
Reci što misliš!