Vodena tijela na hrvatskim krškim planinama žarište su bioraznolikosti, no posljednjih desetljeća izložena su propadanju. Pokrenut je novi projekt kojim će se pokušati preokrenuti ovaj proces

Započela je provedba novog projekta “Still Water Revival - Restoring and conserving still water ecosystems of Mediterranean karst mountains” za obnovu lokvi i bunara na na hrvatskim krškim planinama. Slatkovodni ekosustavi na Biokovu, Dinari, sjevernom Velebitu i Učki bit će obnovljeni kako bi se podržalo očuvanje bioraznolikosti, kao i ljudske aktivnosti na ovim područjima.

Projekt je vrijedan 664.910 eura, a financira se iz inicijative Donors’ Initiative For Mediterranean Freshwater Ecosystems. Partneri na projektu organizacije su koje upravljaju ovim područjima ili imaju iskustva u obnovi lokvi i bunara - Udruga 4 grada Dragodid, Javna ustanova Park prirode Biokovo, Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit, Javna ustanova Park prirode Učka, Hrvatske šume te Udruga Biom. Projekt će trajati tri godine - od travnja 2022. do kraja ožujka 2025. godine.

Vodena tijela na krškim planinama nastajala su većinom kroz čovjekovu aktivnost, s obzirom da su bili izvor vode za čovjeka i njegovu stoku, ali su ujedno i žarišne točke bioraznolikosti kao izvor vode za divlje vrste na ovom području. No, opstanak im je ugrožen! Ovi ekosistemi visoko su ovisni o održavanju pa su zbog dugogodišnjeg neodržavanja i neadekvatnog korištenja danas velikim dijelom gotovo posve zapušteni.

Posljednjih nekoliko desetljeća planinski dijelovi Hrvatske suočeni su s napuštanjem tradicionalnih stočarskih praksi, ruralna područja pogođena su iseljavanjem. Uslijed ovih procesa lokve i bunari ostaju bez prikladnog upravljanja i korištenja te su prepušteni sukcesiji i konačno nestajanju. Posljedica tog trenda je gubitak bioraznolikosti zbog utjecaja kojeg ovi ekosistemi imaju na vrste kao što su vodozemci i vodeni kukci, kao i na vrste koje ih koriste kao izvor vode za piće. 

Gubitak lokvi i bunara utječe i na stočare jer otežava uvjete za držanje stoke na udaljenim područjima jer je voda kao presudan resurs sve nedostupnija. Osim što nedostatak vode uzrokuje nestanak stoke s planina, posljedično izostanak ispaše dovodi do sve brže sukcesije i zarastanja travnjaka čime ovo stanište nestaje te se time smanjuje bioraznolikost.

Projekt Still Water Revival bavi se svim ovim izazovima te donosi rješenja kroz strateški pristup, procjenu aktualnog stanja ovih ekosistema, razvoj metodologije za određivanje prioriteta te konačno kroz obnovu onih lokvi i bunara za koje se utvrdi da predstavljaju najviši prioritet. Projektno partnerstvo garantira održivost, pokriva različite potrebe i jurisdikcije, te osigurava stručnost u provedbi projekta. Nacionalni parkovi i parkovi prirode kao i Hrvatske šume kao različiti sustavi upravljanja zemljištem pružit će perspektive na različite prakse upravljanja zemljištem kao i na pravila koja se mora slijediti u zaštićenim područjima. Uprave parkova kao i nevladine organizacije njeguju dobru suradnju s lokalnim dionicima te su u mogućnosti u suradnji s njima osigurati dugoročnu održivost lokvi i bunara, što će biti korisno i za lokalnu zajednicu. Udruga Dragodid će osigurati da se pri obnovi suhozida u obzir uzmu svi aspekti očuvanja kulturnog naslijeđa te će pružiti ekspertizu u prikupljanju prostornih podataka. Biom će pružiti ekološku i biološku ekspertizu, kao i stručnost u upravljanju divljim vrstama i staništima te planovima upravljanja.

U sklopu projekta bit će razvijen caretaker program kojim se želi potaknuti aktivnu uključenost lokalnih dionika u skrb nad vodenim tijelima na njihovom području. Lokalne organizacije i škole s okolnog područja Dinare, Biokova, Velebita i Učke bit će pozvane da se uključe u projekt. Nakon što budu obučeni - učenici, planinari, lovci i drugi dionici - uključit će se u monitoring i upravljanje obnovljenim lokvama i bunarima. Vodena tijela na krškim planinama nastala su i održavana su upravo zahvaljujući lokalnim zajednicama. Kroz projekt se želi i osposobiti lokalno stanovništvo za njihovo održavanje kako bi se osiguralo dugoročnu održivost obnovljenih vodenih tijela.