U povodu Dana državnosti, delegacija Općine Preko danas je položila vijence i cvijeće te zapalila svijeće na spomen-obilježju hrvatskome mučeniku Ivi Mašini i ispod križa na brdu sv. Mihovil.

Hrvatska slavi Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.

Novoizabrani zastupnici za predsjednika Sabora izabrali su Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.

Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.

Tuđman je u svom govoru tada rekao kako je konstituiranje Sabora bio “presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji”.

Istaknuo je i kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća, dio mandata odradio je u posebnim, ratnim okolnostima, a donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, o raskidu državno-pravnih veza sa SFRJ te “božićni Ustav”.

Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine. U kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i manje zastupnika – 138.

Hrvatska treću godinu zaredom Dan državnosti slavi 30. svibnja. Prije tri godine na taj datum obilježavao se Dan Hrvatskoga sabora te je bio spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja te je bio državni blagdan i neradni dan.

HDZ-ova većina u Saboru promjenu je uvela u studenome 2019. prilikom uređivanja novog kalendara blagdana pa je Dan državnosti vratila na 30. svibnja, kako se obilježavao prije 2001. godine, pišu Naši Školji.