Zadar će ugostiti međunarodne i domaće izlagače na temu potrebe i mogućnosti regulacije digitalne kulture i novih digitalnih platformi u smjeru njezine demokratizacije.

U petak, 4. ožujka od 12-14h u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta na Novom kampusu, u organizaciji zadarskog Odjela za sociologiju, bit će priređen okrugli stol 'Digital Cultural Politics: From Policy to Practice and Back', koji će ugostiti međunarodne i domaće izlagače na temu potrebe i mogućnosti regulacije digitalne kulture i novih digitalnih platformi u smjeru njezine demokratizacije.

Na temu aktualnih digitalnih kulturnih politika u kontekstu pojave i porasta ekonomskog i kulturnog značaja tzv. novih digitalnih platformi govorit će:

izv. prof. dr. sc. Bjarki Valtysson, Sveučilište u Kopenhagenu

izv. prof. dr. sc. Aleksandar Brkić, Goldsmiths, Sveučilište u Londonu

doc. dr. sc. Krešimir Krolo, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru

dr. sc. Paško Bilić, Odjel za kulturu i komunikacije, IRMO

Okrugli stol moderirat će dr. sc. Jaka Primorac s Odjela za kulturu i komunikacije (IRMO), a uvodnu riječ održat će izv. prof. dr. sc. Valerija Barada, pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Marija Šarić, voditeljica Hrvatskog sociološkog društva - Podružnice Zadar.

Zbog svoje sveprisutnosti, online platforme svakim danom sve više utječu na naše offline i online živote. Neki teoretičari tako govore o usponu tzv. 'društva platformi'. Platforme također privlače pozornost kreatora javnih politika – prvenstveno zbog svoje ovisnosti o korisničkim podacima, utjecaja na tradicionalnu kulturnu te audio-vizualnu ponudu i potražnju, njihovog transnacionalnog dosega i sve veće koncentracije moći koju predstavljaju.

To nije bitno drugačije ni u okvirima EU-a, gdje je regulacija digitalnih tehnologija već neko vrijeme visoko na dnevnom redu, posebice uzimajući u obzir dominaciju velikih, uglavnom sjeverno-američkih poduzeća (npr. Google, Amazon, Facebook, Apple, Microsoft, Netflix) koji, izravno ili neizravno, utječu na europski kulturni i audio-vizualni sektor. To otvara brojna pitanja vezana uz promjenjivu prirodu digitalne kulture, među kojima je i pitanje o mogućnostima i načinima njezine regulacije.

U svojoj knjizi „Digital Cultural Politics: From Policy to Practice” iz 2020., Bjarki Valtysson sa Sveučilišta u Kopenhagenu ističe kako za razumijevanje ovih procesa treba uzeti u razmatranje prvenstveno koncepte konvergencije i konvergirajuće regulacije kao ključne, te nadalje poziva na kritičan pristup vođen okvirom digitalnih kulturnih politika. Spomenuta knjiga otvara niz pitanja, od kojih će neka biti uzeta u razmatranje na ovom okruglom stolu, kao što su: Kako možemo tumačiti promjene u javnim politikama EU-a koje se odnose na online platforme te kulturni i audio-vizualni sektor? Koliko takve politike, ako uopće, osporavaju postojeće tržišne monopole te kako balansiraju tržišno natjecanje s kulturnom raznolikošću i pluralizmom?

S povećanjem korištenja internetskih platformi tijekom pandemije virusa COVID-19, da li je došlo do porasta u (ponovnom) stvaranju digitalnih kulturnih politika u Europi? Je li moguće govoriti o globalnim online platformama kao o novim ‘kulturnim institucijama’ te kakvi su obrasci potrošnje audio-vizualnih i ostalih kulturnih sadržaja putem platformi?

Kakve su, ukoliko postoje, politike EU-a usmjerene na ublažavanje nejednakog pristupa građana/ki takvim sadržajima ili na poduku građana/ki za njihovo korištenje? Možemo li govoriti o 'mitu' digitalne kulturne participacije? U konačnici, koji bi teorijski okviri bili najprikladniji za tumačenje ovih promjena?