Periodično ukidanje nehitnih zahvata i hladnog pogona te primanje samo hitnih pacijenata i onkoloških bolesnika tijekom covid-krize postali su svakodnevica u bolnicama. Unatoč tome, potpuno neočekivano, liste čekanja u bolnicama nikad nisu bile kraće, piše u utorak Jutarnji list.

One i dalje postoje i na neke pretrage se čeka jako dugo, ali čekanje se za većinu pretraga u većini bolnica skratilo.

Primjerice, ergometrija se u KBC-u Sestre milosrdnice u pretpandemijskoj 2019. godini čekala 260 dana, a danas - 160. U OB-u Bjelovar na taj isti pregled 2019. se čekalo 402 dana, a danas točno dvostruko kraće - 201 dan.

U OB-u Požega sada se na ergometriju dođe u roku od dva mjeseca, dok se 2019. godine čekalo gotovo godinu i pol (464 dana). Na gastroskopiju se tamo više niti ne čeka, odnosno za tri dana ste na redu, dok je prije prosječno čekanje trajalo 76 dana.

U OŽB-u Našice lista čekanja za UZV dojke kontinuirano pada od 2019. kada se čekalo 227 dana, 2020. 195 dana, da bi prošlu godinu smanjenje došlo na 85 dana. Ultrazvuk srca u OŽB-u Koprivnica može se napraviti za samo 13 dana, 2020. se čekalo 175, a 2019. - 239 dana.

Kako je došlo do toga? Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, smatra da smanjenje lista čekanja u odnosu na pretpandemijsku godinu ima više uzroka te da će se u konačnici tek nakon završetka covid-krize znati pravo stanje.

"Činjenica je da bilježimo manje liste čekanja i da kontinuirano radimo na tome. Također, imali smo i neke reorganizacije poslovanja, a brojeve pregleda nismo smanjili. No, točan uzrok smanjenja listi još je preuranjeno reći. Moguće je i da se dio ljudi nije naručivao na pretrage zbog epidemije", smatra Vagić i zaključuje da će se pravo stanje znati tek kada završi epidemija.

Da podaci ne prikazuju stvarno stanje smatra Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Prema njezinim riječima, samo će odmak vremena pokazati da situacija nije bolja, dapače, nego da je i gora, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.