Trideset istaknutih hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva uputilo je otvoreno pismo Vladi o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. te zatražilo da se iskoristi povijesna prilika i provedu nužne temeljite promjene i reforme toga sustava

Želimo poručiti Vladi Republike Hrvatske da imamo povijesnu priliku da provedemo toliko potrebne temeljite promjene i kao skupina znanstvenika osjećamo se pozvanima uključiti se u taj proces i pridonijeti podizanju kvalitete hrvatske znanosti i visokoga obrazovanja te radnih uvjeta znanstvenika i nastavnika, kaže se u pismu.

Pismo ističe šest temeljnih načela i predlaže šest mjera za koje potpisnici smatraju da mogu bitno utjecati na kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.

Sustav znanosti i visokog obrazovanja treba biti uspostavljen na načelima slobode i odgovornosti, originalnosti i inovativnosti, otvorenosti i međunarodne prepoznatljivosti, sustava biranja i napredovanja kadrova prema postignućima, odgovornosti i transparentnost financiranja, te etičnosti znanstvenog istraživanja i poučavanja, dodaje se.

Autori pisma Pavel Gregorić s Instituta za filozofiju, Mirko Planinić s PMF-a, Vlatko Silobrčić iz HAZU-a i Tomislav Stojanov sa Sveučlišta u Nottinghamu Ujedinjenom kraljevstvu predlažu u pismu i šest mjera.

Prva je utemeljiti novu zakonsku regulativu na analizi postojećeg stanja i u usporedbi s praksom znanstveno uspješnih europskih zemalja. U postupak osmišljavanja novih zakona i pravilnika uključiti ključne dionike, osobito istaknute znanstvenike i nastavnike s velikim međunarodnim iskustvom te predstavnike Europskog istraživačkog prostora. Javnu raspravu o novim zakonima organizirati pravovremeno i u više koraka.

Druga mjera traži da se osigura sva dokumentacija o provedbi reformi i ulaganja, izvještavanju o nepravilnostima i povratima, kao i praćenju napretka i izvještavanju o ispunjavanju ciljnih vrijednosti i pokazatelja bude javno dostupna.

Treća mjera zauzima se da se uspostavi cjeloviti, pravični i odgovorni sustav programskog financiranja znanstvenih instituta i sveučilištā s transparentnim i mjerljivim pokazateljima uspješnosti te periodično evaluirati ciljeve.

Četvrta mjera zauzima se uspostavu sveobuhvatnog, neovisnog i učinkovitog sustava osiguranja kvalitete znanstvenih instituta i sveučilištā te periodično evaluiranja ciljeva, a peta da se se osigura neovisan rad Hrvatske zaklade za znanost.

Posljednja mjera zagovara ustrojavanje nacionalnog tijela za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kojemu bi sva ostala etička tijela bila supsidijarna, a do njegova ustrojavanja da se omogući nesmetani rad Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

U obrazloženju autori kažu da je za potrebe oporavka Republike Hrvatske, razmjerno gledano, predviđeno najviše novca iz fonda Next Generation EU u odnosu na druge zemlje Europske unije, te da Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. najavljuje dosad najveće ulaganje od 2,4 milijarde kuna u znanost i visoko obrazovanje.

Nedostatak financiranja znanosti i visokog obrazovanja redovito se isticao kao temeljni problem zbog kojeg su se reforme u znanstvenom sektoru odgađale ili nisu dovršavale, kaže se i dodaje da Hrvatska sada ima osobitu priliku donijeti novo zakonodavstvo, reformirati ustanove i odgovorno raspodijeliti znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.

Bez sustavnih reformi, utemeljenih posebno na ciljevima i mjerama postavljenim u Nacionalnoj razvojnoj strategiji usvojenoj u Hrvatskom saboru, Hrvatska se neće moći odvojiti s dna ljestvice europskih zemalja, zaključuje 30 istaknutih hrvatskih znanstvenika.