Događaji

podizanje svijesti i znanja o položaju žena u Hrvatskoj vojsci

Žene u vojsci: Potrebno bolje prepoznavanje rodne diskriminacije i edukacija

Žene u vojsci: Potrebno bolje prepoznavanje rodne diskriminacije i edukacija
Robert Anic/PIXSELL

Na završnoj konferenciji projekta "Osnaživanje žena i podrška u vojnim snagama i mirovnim misijama Hrvatske", održanoj u ponedjeljak, ukazano je na potrebu boljeg prepoznavanja diskriminacije žena u vojsci i edukacije stručnih osoba za zaštitu žrtava

Projekt je sufinanciran sredstvima Vlade SAD-a, a cilj je podizanje svijesti i znanja o položaju žena u Hrvatskoj vojsci i mirovnim misijama te o važnosti njihova ravnopravnog sudjelovanja u procesu donošenja odluka.

Vlada se zalaže za što veću participaciju žena i rodnu ravnopravnost

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da se Vlada kontinuirano zalaže za što veću participaciju žena i rodnu ravnopravnost.

"U sustavu koji je nastao i razvijao se kao dominantno muški kolektiv, posebnu pozornost posvećujemo ravnopravnosti unutar sustava i na upravljačkim pozicijama", kazao je Božinović.

Poručio je da iznimnu pozornost poklanjaju jačanju kompetencija policijskih službenika i službenica na temu rodne perspektive kroz programe obuke i obrazovanja.

Tijekom prošle i pretprošle godine kroz zasebne programe specijalizacije na Policijskoj je akademiji educirano ukupno 504 policijskih službenika i službenica, naglasio je Božinović.

Podaci pokazuju da u sustavu MUP-a ima ukupno 30,96 posto zaposlenih žena, a 20 posto ih je u ukupnom broju policijskih službenika.

No, na rukovodećim pozicijama među državnim službenicima i namještenicima u MUP-u je gotovo 54 posto žena.

Anketa u MUP-u na 366 ispitanika, od kojih je 67 posto bilo muškaraca, pokazala je kako je nešto više od petine ispitanika (21,59 posto) doživjelo neki oblik diskriminacije.

Dvije trećine počinitelja diskriminacije su muškarci, no tek osam posto osoba prijavilo je doživljenu diskriminaciju.

Rodna neravnoteža u MRH-u

U MORH-u je pak vidljiva rodna neravnoteža, posebice na visokim položajima i na položajima odlučivanja, gdje je od 14.836 djelatnih vojnih osoba samo 13 posto žena, iako je to jedna od većih zastupljenosti žena u odnosu na ostale članice NATO saveza i EU-a.

Udio žena među državnim službenicima i namještenicima u MORH-u iznosi 50,2 posto, a udio onih koje su bile angažirane u međunarodnim misijama i operacijama je 5,83 posto.

Anketno ispitivanje među 150 pripadnica MORH-a pokazalo je kako ih 60 posto nije doživjelo neki oblik diskriminacije, dok ih je 30 posto doživjelo diskriminaciju na temelju spola.

Manje od 11 posto osoba prijavilo je doživljenu diskriminaciju, ponajviše zbog nepovjerenja u sustav prijavljivanja.

Preporuke analize su razvijanje, usvajanje i primjena dugoročnih strategijskih pristupa s ciljem privlačenja većeg broja kandidatkinja u oružane snage, imenovanje i obučavanje savjetnika za rodnu ravnopravnost unutar oružanih snaga te preciziranje njihove uloge.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je kako je važno da tradicionalno muški sustavi budu uključivi i otvoreni prema prepoznavanju ustavnog načela ravnopravnosti spolova.

"Preporuke su u skladu s našim nacionalnim i međunarodnim standardima - treba prepoznati diskriminaciju, educirati stručne osobe i procesuirati počinitelje. Resorna tijela trebaju preuzeti odgovornost za počinjene propuste i na taj način poručiti da je takvo ponašanje nedopustivo u našim obrambeno-sigurnosnim redovima", kazala je Ljubičić.


Reci što misliš!