Povodom obilježavanja Svjetskog dana dostojanstvenog rada 7. listopada, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert održao je konferenciju "Kolektivnim pregovaranjem do rada po mjeri čovjeka"

U sklopu  su predstavljeni rezultati istraživanja o informiranosti i stavovima javnosti o kolektivnom pregovaranju, a održana je i panel rasprava s predstavnicima ključnih aktera na području kolektivnoga pregovaranja.

Istraživanje koje je proveo SSSH u lipnju ove godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika pokazalo je kako velika većina zaposlenih građana Hrvatske podupire kolektivne ugovore i smatra ih korisnim načinom uređivanja odnosa s poslodavcem (91 posto). Ispitanici smatraju da su radnici kod kojih su odnosi s poslodavcem uređeni kolektivnim ugovorima u boljem položaju, odnosno da rade u boljim radnim uvjetima nego oni kod kojih to nije slučaj (82 posto). Također, 74 posto ispitanika smatra kako bi radnici bolje uvjete mogli i trebali izboriti kolektivno se organizirajući, a isti postotak od onih ispitanika kod kojih odnosi s poslodavcem nisu uređeni kolektivnim ugovorom, željeli bi da se na njih primjenjuje kolektivni ugovor. Veća pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima bi, smatraju ispitanici, bila dobra za hrvatsko društvo (78 posto), doprinijela bi razini zaštite radničkih prava u Hrvatskoj (76 posto) i rastu plaća (67 posto). Povezano s time, 90 posto ispitanika smatra kako bi Vlada svojim politikama trebala poticati kolektivno pregovaranje, a čak 93 posto smatra kako bi poslodavci trebali biti otvoreniji kolektivnom pregovaranju.

"Dostojanstven rad znači da osoba može dobiti posao u struci, da ima siguran posao i ugovor na neodređeno vrijeme, da ima plaću od koje može dostojanstveno živjeti, da ima adekvatne uvjete rada i pravo da se sindikalno organizira. U Hrvatskoj to prečesto nije tako - od onih koji se uspiju zaposliti u Hrvatskoj, 90 posto potpisuje ugovore na određeno. Minimalna plaća u Hrvatskoj triput je niža od minimalne plaće u Njemačkoj, a prosječna hrvatska plaća za jednu je trećinu niža nego minimalna plaća u Njemačkoj. Sve se to djelomično rješava zakonima, ali većina se mora riješiti sektorskim kolektivnim ugovorima", rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel, podsjećajući na Sporazum o unapređenju suradnje kojeg je SSSH potpisao s Hrvatskom udrugom poslodavaca prošloga mjeseca.

Stručnjak za industrijske odnose dr. sc. Dragan Bagić istaknuo je kako je kolektivno pregovaranje važan čimbenik uređenja radnih odnosa, ali i vođenja makroekonomske politike. "Problem je u Hrvatskoj što nema jedinstvenog sustava kolektivnoga pregovaranja - u različitim djelatnostima postoje različite prakse kolektivnoga pregovaranja, nema redovitih ciklusa pregovaranja i često se ne pregovara o bitnome, a to su plaće".

"Mi želimo pregovarati. Uspješne tvrtke su one koje imaju zadovoljne, motivirane i produktivne radnike, a bit će takvi ako imaju dobro plaćene poslove. U sektorima u kojima postoje, granskim kolektivnim ugovorima dobivamo jako puno - stabilnost u planiranju i način borbe protiv sivog tržišta. Ne trebamo izmišljati toplu vodu, nego se ugledati na uspješne zemlje - Austriju, Njemačku i Švicarsku i vidjeti kako se ondje reguliraju radni odnosi", rekao je predsjednik HUP-a Mihael Furjan te istaknuo kako mladi nemaju dovoljno znanja ni o poduzetništvu, ni o važnosti rada i sindikalnoga organiziranja. To, smatra Furjan, treba promijeniti.

Izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politika Ana Milićević Pezelj istaknula je kako je u Hrvatskoj pokrivenost kolektivnim ugovorima 2010. godine iznosila oko 65 posto, sa 16 granskih kolektivnih ugovora -  osam u javnom, osam u privatnom, od kojih je šest bilo prošireno na sve poslodavce u djelatnosti, dok su danas u privatnom sektoru potpisana samo dva granska kolektivna ugovora, a samo jedan je proširen. Milićević Pezelj pozvala je Vladu RH na utvrđivanje vjerodostojne statistike kojom će se sustav kolektivnoga pregovaranja pratiti.

"Ova se Vlada obvezala poticati kolektivno pregovaranje kao jedan snažan alat za dizanje standarda radnika. Želimo stvoriti okruženje koje će biti atraktivno za obje strane da sklope kolektivne ugovore i da se dignu materijalna prava radnika. Zadovoljan radnik koji ima dobru plaću i koji može zadovoljiti svoje potrebe će ostati u Hrvatskoj", rekao je Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Potvrdio je i namjeru Vlade RH da provede projekt kvalitetnog praćenja svih kolektivnih ugovora koji se sklapaju u RH s ciljem informacija o broju radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima, s kojom vrstom i visinom prava. Opalić je posebno istaknuo i problem nepridržavanja odredbi proširenih kolektivnih ugovora, očekujući poboljšanja temeljem izmjena Zakona o minimalnoj plaći.