Hrvatski sabor u četvrtak će raspraviti Polugodišnju informaciju Hrvatske narodne banke (HNB) o financijskom stanju, stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu prošle godine, a u petak će svečano obilježiti svoj Dan, 8. listopada

U drugoj polovini 2020. bio je vidljiv negativan utjecaj pandemije covida na gospodarsku aktivnost, realni BDP smanjen je za 8,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., smanjen je ukupni izvoz, zabilježen je snažan pad osobne potrošnje, navodi HNB u Informaciji koju bi Saboru trebao predstaviti guverner Boris Vujčić.  

Inače, guvernerov dolazak u Sabor proteklih je tjedana tražio Most koji je od njega želio čuti odgovore na aktualna pitanja o inflaciji, uvođenju eura i prešutnim prekoračenjima na računima građana.

"Na ta pitanja želimo konkretan odgovor i odgovornost tijela zbog čijih smo propusta došli u sadašnju situaciju", poručila je zastupnica Marija Selak Raspudić.

U Polugodišnjoj informaciji HNB-a navodi se kako se zaposlenost, čiji je rast započeo u lipnju 2020., nastavila povećavati i u drugom polugodištu, a broj zaposlenih približio pretkriznim vrijednostima.

Koncem prosinca 2020. bio za 0,6 posto niži u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

U isto vrijeme, prosječna nominalna bruto plaća bila je za 3,1 posto veća nego u prosincu 2019.

Pogoršavalo se stanje državnih financija

Inflacija potrošačkih cijena u drugoj polovini prošle godine uglavnom je bila negativna, što je uvelike bilo posljedica nižih cijena energije u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Zbog negativnih utjecaja pandemije, nastavilo se pogoršavanje stanja državnih financija, no manje izraženo nego u prvom polugodištu.  

U  drugoj polovini 2020. godine, prema metodologiji ESA, ostvaren je negativan saldo proračuna opće države od 12,2 milijarde kuna, što s 15,3 milijardi u prvom polugodištu, rezultira ukupnim manjkom od 27,5 milijardi kuna ili –7,4 posto BDP-a.

Rast duga u drugoj polovini 2020. je usporio pa je dug konsolidirane opće države na kraju godine iznosio 329,7 milijardi kuna ili 88,7 posto BDP-a, neki su od podataka iz Polugodišnje informacije.

Povijesna uloga Sabora u stvaranju moderne države

Zastupnici će u petak svečano obilježiti Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada koji se donedavno obilježavao kao Dan neovisnosti i bio je državni blagdan, sada je spomendan.

Neovisno o tome, bit će to prilika za podsjećanje na povijesnu ulogu koju je Sabor imao u stvaranju moderne Hrvatske.

Naime, 8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali zgradu Banskih dvora na drugoj strani Markova trga u kojoj je bilo državno vodstvo s dr. Franjom Tuđmanom, a srpska se agresija proširila na velik dio Hrvatske, Sabor je odlučio raskinuti sve državnopravne sveze s bivšom SFRJ.

Tu povijesnu odluku donio je jednoglasno, otvorivši put neovisnoj i samostalnoj državi.

Prethodno, u lipnju iste godine, donio je Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, ali je njezino stupanje na snagu odgođeno  za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na poticaj Europske zajednice da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.

Po isteku moratorija, 7. listopada u 15,03 sati, zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore, pri čemu je jedna osoba poginula, a četiri su ozlijeđene. Od šest ispaljenih raketa, dvije su pogodile zgradu Banskih dvora, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini.

Zbog mogućih novih napada na Zagreb, Sabor je svoju povijesnu odluku od 8. listopada donio izvan svoje zgrade na Markovu trgu, u podrum Inine zgrade u Šubićevoj ulici.