Hrvatske vode i Državni hidrometeorološki zavod u ponedjeljak su obilježili početak provedbe "Projekta unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj - VEPAR", vrijednog oko 250 milijuna kuna, od čega je 212 milijuna sufinancirano iz EU.

Negrađevinskim mjerama bit će osigurani i sistematizirani nedostajući podatci vezani za slivove, vodotoke, regulacijske i zaštitne vodne građevine, te će se unaprijediti Vodno-Ekološko Praćenje, Analize i Rješenja - odnosno VEPAR. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković istaknuo je kako će se projektom nabaviti oprema te će osuvremeniti više od 600 vodomjernih stanica, a što će biti temelj za buduća bolja prognoziranja, obavještavanja stanovništva i pravodobnu reakciju. 

Izvijestio je da rade retencije u Ogulinu (projekt vrijedan 186 milijuna kuna) i Karlovcu (projekt od 540 milijuna kuna) te zaštitu Čičke Poljane nedaleko od Zagreba (projekt vrijedan 50 milijuna kuna). Također obnavlja se oštećeni nasip županjske Posavine, odnosno Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije. Riječ je o više od 170 kilometara rekonstrukcije, a vrijednost tog projekta je 370 milijuna kuna.  

"Nikada nismo više investirali niti ulagali u razvoj modernih sustava za unaprjeđenje sustava obrane od poplava", istaknuo je Đuroković te upozorio da  su klimatske promjene vrlo izrazite i zbog toga se radi na smanjenju rizika od poplava.

Smatra da Hrvatska sa sredstvima EU ima vrlo funkcionalan sustav koji je u dobrom stanju, ali da se nažalost na određenim područjima ponekad moraju dogoditi neke neugodne situacije, no bitno je na njih reagirati, što prije izaći na teren.

Poboljšati sustav oborinske odvodnje na urbanim područjima

Najugroženije je područje Karlovca i okolice te sisačko područje, ali sa sredstvima EU očekuje rješenje problema, rekao je Đuroković. Kaže i da ćemo nažalost biti sve ranjiviji na takozvane "urbane poplave", a za njihovo sprječavanja morat će se u suradnji s lokalnim zajednicama unaprijediti sustav oborinske odvodnje. 

Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan-Picek rekla je da se nalazimo u razdoblju klimatskih promjena ali da se ekstremne kiše koje izazivaju poplave mogu sedam do deset dana unaprijed najaviti. Kaže da su njihova upozorenja u rangu 70 posto točnosti ali smatra da je bolje prihvatiti to upozorenje i pripremiti se, nego upozorenje zanemariti.    

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg istaknuo je važnost projekta VEPAR jer su negrađevinske mjere  - mjere prevencije, ranog upozorenja čak jednako bitne kao i građevinske mjere obrane od poplava.  Za Hrvatsku je jako bitno ulagati u to područje jer nažalost uz Češku i Mađarsku spadamo među tri zemlje EU koje su najviše izložene klimatskim promjenama te od njihovih posljedica, poglavito poplava, trpimo najviše šteta, rekao je.

Istaknuo je da se zato koriste sva dostupna sredstva EU, a već se predložilo oko 540 milijuna kuna projekata u novoj financijskoj perspektivi, a iz nacionalnog programa Oporavka i otpornosti dodatnih milijardu i 200 milijuna kuna samo za projekte  obrane od poplava.  Šiljeg je izvijestio da je trenutno u Hrvatskoj 77 posto stanovništva pod odgovarajućim mjerama zaštite od poplava, do kraja 2023. planira se taj postotak dići na 87 posto, a 2034. ili 2035. cjelokupno stanovništvo osigurati od eventualnih posljedica poplava. 

Za rizike od klimatskih promjena projekti vrijedni milijardu i 400 milijuna kuna

"Ovaj projekt je od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku što se vidi i po njegovom iznosu od 250 milijuna kuna, od čega je čak 212 milijuna kuna sufinancirano iz sredstava EU u razdoblju 2014.-2020.", istaknula je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.

Naglasila je kako je ukupno za sve rizike od klimatskih promjena ugovorena vrijednost projekata milijarda i 400 milijuna kuna te da su ti projekti u tijeku i u provedbi do 2023., a slijedom galopirajućih klimatskih promjena i sve većih rizika, kako od poplava tako i od potresa ili požara, predvidjeli su i dodatna sredstva iz fondova EU za nastavak projekata negrađevinskih i građevinskih mjera zaštite od poplava.   

"Milijarda i 600 milijuna eura odnosno 12,2 milijarde kuna na raspolaganju nam je samo iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u novom razdoblju, a dodatno i paralelno s time i resorna ministarstva rade na reformi sustava te su predvidjeli određena sredstva i iz nacionalnog programa Oporavka i otpornosti", istaknula je Tramišak.

Smatra da se stoga može reći da je sljedeće desetljeće zasigurno obilježeno borbom protiv klimatskih promjena, smanjenjem rizika i zaštite ljudi, prvenstveno onih koji žive u onim dijelovima koja su potencijalno najugroženija.