#hrvatska
Svaki treći hrvatski grad i općina imaju premalo stanovnika
Čak 72 posto gradova i 76 posto hrvatskih općina ima manje stanovnika nego što je to optimalno s obzirom na njihovu ekonomsku snagu i volumen usluga, piše u subotu Večernji list.
Do tog su zaključka došli istraživači Hrvatske narodne banke Antonija Buljan, Milan Deskar Škrbić i Sandra Švaljek, koji su proučavali optimalnu veličinu hrvatskih jedinica, što je rijetka znanstvena tema kod nas. Zagreb je isključen iz analize zbog niza specifičnosti, a analiza je pokazala da gradovi ne bi trebali imati manje od 15 tisuća stanovnika (15.139), dok je optimalan broj stanovnika neke općine – 3744! Pokazalo se da taj kriterij zadovoljava tek svaki četvrti grad ili općina!
Zanimljivo je što je rad objavljen nakon završetka lokalnih izbora, a autori u zaključku donose i nekoliko preporuka za političare u kojima sugeriraju dobrovoljno spajanje najmanjih lokalnih jedinica ili pak njihovu interesnu suradnju sa susjednim općinama. U Hrvatskoj postoji 556 lokalnih jedinica, od čega je 127 gradova i 428 općina, a Grad Zagreb ima poseban status grada i županije. Samo 35 gradova ima veći broj stanovnika od optimalnog, te 102 općine. Proračuni su svih lokalnih jedinica kreću oko 28 milijardi kuna.
Postojeći teritorijalni ustroj, tvrde istraživači Hrvatske narodne banke, među kojima je i zamjenica guvernera Sandra Švaljek, nije zasnovan na povijesnoj administrativnoj podjeli, već je rezultat diskrecijskih odluka nositelja politike početkom 1990-ih. S obzirom na veličinu teritorija, broj stanovnika, fiskalni kapacitet, sustav financiranja i funkcije koje lokalne jedinice obavljaju, mnogi domaći stručnjaci upozoravaju kako je ovakav teritorijalni ustroj neučinkovit te većina autora poziva na spajanje, odnosno okrupnjavanje lokalnih jedinica.
Analitičari središnje banke proučavali su gustoću naseljenosti, demografske strukture lokalnog stanovništva (udio starog i mladog stanovništva, rast stanovništva), socioekonomske čimbenike kao što je veličina oporezivog dohotka i stopa nezaposlenosti te na kraju transfere iz središnje države, donosi Večernji list.
Vezane vijesti
-
Hrvatska je u posljednjem desetljeću izgubila najmanje oko 250 tisuća stanovnika jer smo, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, lani krajem prosinca imali 4,036 milijuna stanovnika, piše u utorak Večernji list.
-
Hrvatski građani u ovoj pandemijskoj godini više umiru, manje se vjenčaju zbog ekonomske nesigurnosti, ali i straha od zaraze i manje se u obiteljima rađa djece, piše u nedjelju Večernji list.
-
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva u 2017. godini i oni su, nažalost, očekivano, katastrofalni.
-
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u srijedu kako nema osjećaj da ga, vezano uz demografske probleme, kritizira predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, istaknuvši kako je njegova vlada poduzela jako puno po pitanju demografske revitalizacije te da nema te države i vlade koja je demografske probleme riješila preko noći.
Izdvojeno
-
U pripremi je novi Zakon zbog kojeg strahuju brojni iznajmljivači - posebice oni u višestambenim zgradama koje čeka prikupljanje potpisa svojih susjeda ukoliko li se žele baviti turističkim najmom.
-
Masline se ističu i bogatstvom vitamina i minerala što i nije neka tajna, a čaj od njihovog lišća mogao bi imati više antioksidansa i od zelenog čaja.
-
Drama Početak britanskog dramatičara Davida Eldridgea duhovito je nijansirana predstava bez nasilja, grubosti i psovki u kojoj pratimo priču dvaju različitih života koji su se slučajno spojili.
-
Deseti Festival maslina u Zagrebu održat će se 5. i 6. travnja 2025. u Hotelu Westin. Organizator festivala je Zagrebački maslinarski institut, a suorganizatori i pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska turistička zajednica i Grad Zagreb.
Reci što misliš!