Prije korona pandemije, prema posljednjim istraživanjima vezanim uz iseljavanje hrvatskih građana, do iseljavanja nije došlo uvjetovano samo ekonomskim faktorom, nego je uzrok iseljavanju poglavito u razdoblju nakon ulaska Hrvatske u EU bilo i razočaranje i neperspektivnost te nemogućnost rada i napredovanja u skladu sa sposobnošću i obrazovanjem.

Na odluku o iseljavanju iz Hrvatske, poglavito mladih stanovnika, prije razdoblja prvog i drugog lockdowna odlučujući je bio i snažno prisutan utjecaj političkih elita na gotovo svaki segment društvenog života, iznosi ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj koja se bavila o migracijskim trendovima u razdoblju pandemije i većem valu povrata hrvatskih građana u domovinu.

Povratak naših građana iz EU uslijed pandemije je porastao. Nažalost za sada su nam dostupni samo djelomični podaci te se ne može utvrditi koliko njih stvarno, a koliko njih se „privremeno“ vratilo odnosno koliko njih čeka oporavak gospodarstva zapadno europskih zemalja i ponovno iseljavanje. Situacija je vrlo šarolika. Svakako ono što zamjećujem je izmijenjena slika ostanka i povratka. Optimizam bude činjenice da su se pojedini vratili i započeli unatoč krizi vlastite poslove u domovini. Drugi se preispituju i vrlo su blizu odluci da se vrate, ali još uvijek kalkuliraju gdje im je isplativije i sigurnije za život i obitelj. Upravo ovoj kategoriji iseljenih treba pridati veliku pažnju i „određenim mjerama“ ih potaknuti na povratak – dijagnosticira ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj

Institut uočava ne samo da su se pojavile pozitivne migracije hrvatskog stanovništva iz dijaspore prema domovini nego se pojavio i trend iseljavanja stanovnika iz jednog kraja Hrvatske prema drugom – manje naseljenim krajevima, otocima, planinskim krajevima, koji se pojačao i potresom u Zagrebu.

Pandemija i potres uvjetovali su unutarnje migracije stanovništva Hrvatske. U Lici  je porasla prodaje nekretnina. Zapaža se interes pojedinaca koji  iz velikih gradova migriraju u manje sredine te se vraćaju zdravom životu, poljoprivredi što je jedna od pozitivnih posljedica korona pandemije. Sve veći trend „rada od kuće“ promijenio je stil  i način života pa sve veći broj hrvatskih građana zamjenjuje urbani način života dužim boravkom u ruralnim područjima,  kućama u predgrađu ili vikendicama. Za sada je to privremeno iseljavanje te je teško utvrditi kakvi će u budućnosti biti trendovi ali mogla bi se očekivati lagana revitalizacija manjih  gradova i ruralnih područja - smatra ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Iznosi i zabrinutost da je korona ostavila velike posljedice na hrvatsko gospodarstvo, koje će s jenjavanjem pandemije potaknuti novi val iseljavanja izvan granica Lijepe naše. Ukoliko se na vrijeme potaknu mjerodavni na djelovanje, taj bi nemili trend mogao biti zaustavljen...

Gospodarstva zapadnoeuropskih država brže će se oporavljati od hrvatskog i sukladno tomu, potražnja za radnicima na njihovim tržištima bit će veća, a time i šansa za odlazak naše radne snage. S druge strane mogao bi se barem smanjiti trend iseljavanja ili potaknuti povratak ukoliko se pronađu pravovaljana strategijska rješenja, zaštiti nacionalno gospodarstvo i uvedu  poticajne mjere te poseban program vezan uz zapošljavanje i ostanak mladih obitelji. Veliki potencijal nudi novi koncept razvoja ruralnih područja tzv. pametna sela. To je  jedan od rješenja revitalizacije ruralnih područja koje bilježe sve veću depopulaciju – nudi kao rješenje u aktualnoj situaciji ne samo s iseljavanjem iz Hrvatske, nego i nedavnim potresima razrušenim područjima Banovine ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.