Knjigu hrvatskoga jezikoslovca Josipa Lisca "Šibenske i druge kroatističke teme", u kojoj obrađuje dijalektološke i jezičnopovijesne teme svega hrvatskog prostora, objavili su Gradska knjižnica "Juraj Šužgorić" iz Šibenika i Ogranak Matice hrvatske u Zadru.

Lisac u proslovu ističe kako knjiga obrađuje razna filološka pitanja šibenskoga, zadarskog i drugih hrvatskih područja. 

Riječ je o dijalektološkim, jezičnopovijesnim i drugim pitanjima svega hrvatskog prostora, napomenuo je dodavši kako je knjiga nastala  u suradnji sa šibenskim ustanovama, osobito s Gradskom knjižnicom i sa Samostanom sestara franjevki od Bezgrješne.

U tekstu o šibenskoj dionici hrvatske ćirilične baštine istaknuo je kako se bosančica mnogo rabila na šibenskom području te da se općenito koristila u komunikaciji između Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva.

U analizi novigradskoga govora utvrdio je kako je taj čakavski govor vrlo poštokavljen, ali je u akcentu i pokoj drugoj osobini čakavske fizionomije.

Udio štokavštine u formiranju govora otoka Vrgade znatan je, tvrdi, i u prošlosti i u novije doba, napomenuo je Lisac podsjetivši na opaske pojedinih istraživača o doseljenjima na Vrgadu iz zapadne Bosne (Pounja i Povrbasja) i zadarsko-šibenskoga kraja.

Naglasio je u tekstu o delničkim govorima, zbog nastojanja da ih se te govore uključi u slovenska narječja, kako je pred hrvatskom dijalektologijom ozbiljan zadatak proučavanja goranskih kajkavskih govora i njihovo smještanje u kontekst ostalih hrvatskih govora.

Pišući o istočnobosanskom dijalektu i njegovoj genezi utvrdio je kako je stare značajke toga dijalekta do pada Bosne pod tursku vlast imalo katoličko i bogumilsko stanovništvo.

U knjizi  "Šibenske i druge kroatističke teme" (263 str.) objavljeno je  tridesetak radova, među kojima su Govori, filologija i književnost šibemnskoga područja, Faust Vrančić i hrvatski jezik, Fra Stjepan Zlatović i bosančica, kako se na zadarskom području govorilo potkraj srednjega vijeka, Današnji posavski govort, hrvatski karaševski govori te studije o dijalektološkim i jezikoslovnim radovima Đure Šurmina, Dalibora Brozovića, Ante Kuzmanića i Frana Kurelca, Dragutina Boranića itd.

Josip Lisac rođen je u Turnima kod Delnica 1950.). Objavio je više knjiga, među kojima i knjige "Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja" i  2. Čakavsko narječje".