Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb u posljednja dva tjedna bilježe lagani rast prometa i prihoda

Povratak u normalu još je jako daleko, a od posljedica udara koji je pandemija dosad ostavila na ekonomiju Hrvatska će se oporavljati još godinama, smatraju makroekonomisti. Sve će ovisiti o epidemiološkoj situaciji. 

"Čini se da je prvo poluvrijeme pri kraju i da nam je gospodarstvo malo prodisalo. Neki sektori hrvatskoga gospodarstva, poput turizma i s njime povezanim djelatnostima, u ovoj će godini imati velikih problema i sigurno je da će teže izaći iz krize. S druge strane, sektori pružanja osobnih usluga, ali i OPG-a, već su se polako počeli oporavljati ili će se oporaviti znatno brže i lakše", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta i dalje se kao najvjerojatnijeg drži scenarija pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 9 posto.

Hrvatsko gospodarstvo u uvjetima lockdowna mjesečno vjerojatno gubilo oko 12 milijardi kuna ili oko milijardu i pol eura. U hrvatskom slučaju, kazao je Lovrinčević, sreća je u nesreći da se karantena ipak dogodila na proljeće, kada je i turistički promet slab, piše Jutarnji.

"Sve ovo je situacija kao u ratu, 1991. godine", rekao je Lovrinčević.

"Već se sada može reći da će najveći gubitnik biti turizam i s njim povezane djelatnosti. Čak i ako svi Hrvati ovog ljeta odu na more, to ne bi moglo nadomjestiti gubitak prometa od stranih turista. S druge strane, imamo i dobitnike, u koje pripadaju proizvođači hrane i prehrambenih proizvoda, zatim farmaceutska industrija i proizvođači higijenskih potrepština", zaključio je.

Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb u posljednja dva tjedna bilježe lagani rast prometa i prihoda. Bilježi se ukupan porast prometa od 30 posto te rast prihoda od oko 20 posto. No, za sada je tu ipak riječ o blagom povećanju jer treba uzeti u obzir da se od druge polovice ožujka bilježi pad prometa od čak 70 posto.

Povećao se i promet osobnih automobila

Vidljiv je i rast kamionskog prijevoza te prometa dostavnih vozila. Porast je posebno vidljiv nakon 19. travnja kad su ukinute e-propusnice unutar županija.

U usporedbi s razdobljem od 13. do 19. travnja promet na autocestama je u sljedećem tjednu, od 19. do 26. travnja, povećan oko 30 posto.

Ukidanjem e-propusnica unutar županija vidno se povećao i promet osobnih automobila na autocestama. Tako je na autocestama HAC-a promet ove kategorije vozila u razdoblju 19. do 26. travnja povećan u prosjeku oko 25 posto.

Iz Ine su priopćili da se od  16. ožujka do 27. travnja prosječan pad potražnje za derivatima na njihovim crpkama kretao oko 40 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, u Ini ističu da je blag pomak zabilježen od ponedjeljka 27. travnja, no u usporedbi s istim danima prošle godine potražnja za derivatima i dalje je manja otprilike za 30 posto. 

U većim trgovinama poput Emezzete već je u ponedjeljak zabilježen posjet skoro pa jednak kao i na dan prije krize, otkrio je predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara Denis Čupić.