Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u četvrtak na sjednici Vlade novi kalendar obilježavanja blagdana i spomendana, izrazivši uvjerenje da će takav način obilježavanja biti primjereniji i bolji te omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost.
Plenković je predstavio popis predloženih novih blagdana
prema kojem bi Dan državnosti bio 30. svibnja, a ne 25. lipnja
kao dosad. Tog datuma 1990. bilo je konstituiranje prvog
višestranačkog demokratskog Sabora, napomenuo je Plenković,
a tim prijedlogom se Dan državnosti vraća na datum na koji se
obilježavao do 2001. godine.
Dan državnosti vraća se na 30. svibnja
"Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih
akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja,
suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog
priznanja Hrvatske. Upravo je ovaj 30. svibnja, svojevrsni dan
demokracije, možemo ga slobodno tako nazvati, najreferentniji i
najrelevantniji, a ujedno je bio jako dobro prihvaćen u
hrvatskom narodu", naglasio je.
"Ideja je da u 2020., kad će biti 30 obljetnica tog prvog
30. svibnja, stvari stavimo na svoje mjesto. Vjerujemo da će 30.
svibnja kao Dan državnosti dovesti do respekta hrvatskih građana
prema državi", ustvrdio je premijer.
Novi
blagdan 18. studenoga - Dan sjećanja za žrtve Domovinskog
rata
Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan
sjećanja na žrtve domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu
Vukovara i Škabrnje.
"Na ovaj način mislim da ćemo u budućem kontekstu
obilježavanja toga dana imati vrlo jasan i bitan trokut -
30. svibnja Dana državnosti, 5. kolovoza koji ostaje
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja,
i u konačnici 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog
rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje", kazao
je Plenković.
Dodao je da su sva tri datuma po njemu emotivna u pogledu kako ih
percipira hrvatski narod i građani i da se tim
blagdanima na primjeren način pozicioniraju
oni ključni datumi koji su obilježili nastanak
moderne i suvremene hrvatske države.
Plenković je istaknuo da će u prijedlogu zakona modificirati
nekoliko spomendana i uvesti promjene te je napomenuo kako
spomendani nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan
međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije
Hrvatskog Podunavlja. 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe
i Dan pobjede nad fašizmom.
Dan neovisnosti više nije blagdan već spomendan
Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25.
lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti, a 8.
listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. 23. kolovoza
obilježavat će se Europski dan sjećanja na žrtve
totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i
komunizma.
Plenković je predstavljajući prijedlog promjena
istaknuo da se ne povećava broj neradnih dana i da on ostaje na
broju 13, a to je, kaže, jako važno s gospodarskog
aspekta i efekta na gospodarstvo, na rast BDP-a i na sve ono što
to podrazumijeva.
"Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i
neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i
da će omogućiti da se izbjegne svaka
nedoumicu, konfuzija, nedorečenost", ustvrdio
je premijer.
Uvjeren je da će on u afektivnom smislu biti puno bolji za
hrvatske građane i za sve one koji poštuju
recentnu modernu hrvatsku povijest i postoji u svijesti
onoga što nam se događalo od 22. travnja 1990. kada su bili
prvi izbori pa do 15. siječnja 1998. godine jer su sve te
odluke jedan važan povijesno politički pravni proces.
"Ovakav način distribucije blagdana i spomendana smatramo
da bolje, preciznije, kvalitetnije regulira ono što nam se
dogodilo i način kako to u budućnosti treba trajno
ostati", zaključio je Plenković.
Reci što misliš!