Procjenjuje se da oko 150.000 osoba u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest, uz rizik da im se pogorša, pa stručnjaci u povodu Svjetskog dana bubrega, koji se obilježava 14. ožujka, ističu važnost ranog otrkivanja i odgovarajućeg liječenja te bolesti, što uključuje sniženje krvnog tlaka, regulaciju šećera u krvi i liječenje anemije.

Godišnje se u Hrvatskoj otkrije oko 500 novih bubrežnih bolesnika, a rano otkriće bolesti rezultira povećanjem kvalitete života bolesnika i uštedom za zdravstveni sustav, ističu u Hrvatskom društvu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora.

Ako se čimbenici rizika ne otkriju i ne liječe na vrijeme, dolazi do gubitka bubrežne funkcije zbog čega bolesnici završavaju na dijalizi ili im je potrebno presađivanje bubrega.

"Zdravlje bubrega - za svakoga i svugdje", geslo je ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega, koji će se obilježiti javnozdravstvenim akcijama u mnogim gradovima, gdje će se građani moći informirati o bolestima bubrega, izmjeriti tlak i odrediti glukozu u krvi.

Stručnjaci ističu kako veliki broj bolesnika umire ranije zbog brojnih komplikacija koje prate bubrežnu bolest, a najčešće su to pridružene bolesti srca i krvnih žila. Vodeći uzroci bubrežnih bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, te bubrežna anemija.

Kronična bubrežna bolest pogađa 10 posto odraslog stanovništva u svijetu, a smatra se da će njezina učestalost u sljedećem desetljeću porasti na oko 17 posto, te je prepoznata kao svjetski javnozdravstveni problem.

Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju ocjenjuje kako je hrvatskim bolesnicima osobito dostupna transplantacija bubrega, po čemu je Hrvatska jedna od najboljih u svijetu, no postoje ograničenja u propisivanju nekih lijekova koji djeluju na sprječavanje komplikacija poodmakle bubrežne bolesti.