Država će u iduće četiri godine s 1,8 milijardu kuna, uz mogućnost povlačenja 400 milijuna kuna iz europskih strukturnih fondova (ESF), financirati programe visokog obrazovanja i znanosti javnih visokih učilišta, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak.

Vlada je, naime, donijela odluku o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022., a opći je strateški cilj programskih ugovora okrupnjavanje studijskih i znanstvenih kapaciteta u Hrvatskoj te razvoj novih programa u deficitarnim područjima.

Uz osiguravanje temeljnog financiranja visokih učilišta, ovom se odlukom po prvi put omogućava i dodatno financiranje koje se temelji na rezultatima odnosno postizanju dogovorenih ciljeva.

"Ova odluka veliki je iskorak za financiranje visokih učilišta i slijedi dobre modele koje možemo prepoznati u razvijenim zemljama EU. Na ta način, s jedne strane, poštujemo autonomnost sveučilišta, a s druge stane, kao odgovorna vlada, osim što osiguravamo sredstva, osiguravamo i okvir za praćenje rezultata", istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Ako se gledaju samo izvorna sredstva iz proračuna, u odnosu na parcijalne programske ugovore iz proteklog razdoblja, radi se o povećanju od 17 posto, a ako se dodaju i sredstva iz ESF-a onda je to 40 posto povećanja, istaknula je.

Ovom se odlukom prvi put omogućava financiranje na temelju rezultata, naglašava ministrica.

Konkretno to znači, pojašnjava, da se visokim učilištima doznačuju sredstva za školarine za upis studenata u prvu godinu, ali i za uspješne studente viših godina.

"Što znači da oni ne trebaju ništa participirati u troškovima studija, nego to na sebe preuzima Vlada", ističe Divjak.

Pritom, na taj iznos temeljnog financiranja, ide još 5 posto temeljem rezultata gdje se posebno potiče da studenti završavaju studij u roku i da se upisuju zanimanja koja su potrebna na tržištu.

U dijelu znanstvenih rezultata financira se znanstvena djelatnost koja se temelji na broju znanstvenika u određenom području, plus 20 posto financiranja znanstvene djelatnosti koja se temelji na vrijednosti ugovorenih nacionalnih i međunarodnih projekata, udjelu završenih doktoranda koji rade ne samo u visokom obrazovanju nego i gospodarstvu te broju objavljenih radova u prestižnim međunarodno recenziranim časopisima

"Na sve to, još ide financiranje specifičnih profila institucija koje može iznositi do 3 posto ukupnog iznosa sredstava dodijeljenih pojedinom visokom učilištu (za temeljno financiranje)", dodaje Divjak.

Ostavljena je i mogućnost, ako Rektorski zbor ima konkretne prijedloge i primjedbe, da se oni se mogu naknadno uvrstiti u odluku te se onda naknadno mogu aneksirati programski ugovori koji se sklapaju s pojedinim sveučilištem.