Hoće li moje dijete biti dobar učenik i hoće li imati prijatelje? Hoće li mu se svidjeti učiteljica i hoće li voljeti školu? Sva ova pitanja roditelje prvašića muče više od nabave školskog pribora, obuće i odjeće. Otkrivamo što roditelji mogu učiniti kako bi adaptacija na školu prošla sa što manje stresa.

“Vrlo je važno da roditelji djecu zaraze svojim optimizmom i svojim pozitivnim pričama o školi. Mogu im ispričati kako je izgledao njihov prvi dan škole te zabavna i zanimljiva iskustva iz klupa", rekla je za Prvi.hr Maria Tomić Preiner, psihologinja i socijalna radnica.              

"Malim će školarcima pomoći i da prošeću s roditeljima kraj buduće škole, vide kako to izgleda te da aktivno sudjeluju u nabavi školskog pribora. Isto tako bi bilo korisno da roditelji s djecom prođu predmete koje će imati, na primjer, da kažu da će na hrvatskom učiti puno pjesmica, da će ih matematika naučiti kako da kupe svoju prvu čokoladu”, objasnila je Tomić Preiner.

Roditelji djeci moraju biti uvijek na pomoći, no istovremeno ih moraju naučiti kako biti samostalni, napominje naša sugovornica.              

“Mislim da se djecu od prvog dana moramo učiti odgovornosti te da roditelj tu mora biti samo moderator. Treba jačati samostalnost kod djeteta, ali mu i dati osjećaj sigurnosti da će dobiti pomoć kada mu zaista zatreba”, kaže psihologinja.Mnoge roditelje brine i socijalna prilogodba djece - hoće li se uklopiti u kolektiv i steći prijatelje. Tu ne smijemo nikako zaboraviti da su djeca ogledalo svojih roditelja.     

"Mi roditelji često zamaskiramo činjenicu da smo povučeniji tip osobe, a od svoga djeteta očekujemo da bude društven, veseo i okružen s mnogo vršnjaka. Važno je ne potencirati kod djeteta da se mora družiti sa svima. Nije bitno imati puno prijatelja. U konačnici, kad odrastemo, pravih prijatelja ostaje dvoje-troje", kaže psihologinja.

Također, sramežljivu djecu treba poticati da se oslobode straha od javnog nastupa, neka dignu ruku kada nešto znaju i neka se ne srame pogrešaka. Svojim mališanima naglasite da se i druga djeca boje novih situacija u životu. I to je tek prva stepenica, od mnogih, koja ih tek čeka u životu.

Sretno prvašići!