#nisamodplastike
96 posto građana spremno zamijeniti jednokratnu plastiku ekološkim alternativama
Devedeset i šest posto građana spremno je zamijeniti jednokratnu plastiku ekološki prihvatljivijim alternativama, pokazali su rezultati on-line ankete koju su na društvenim mrežama tijekom lipnja proveli zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria (World Wide Fund for Nature) i udruga Prijatelji životinja.
Oni su tijekom lipnja provodili izazov na društvenim mrežama #NisamOdPlastike u borbi protiv korištenja svih oblika plastike za jednokratnu uporabu. Tijekom četiri tjedna provođenja izazova sudjelovalo je preko 20 tisuća ljudi, uključujući brojne hrvatske europarlamentarce, saborske zastupnike, gradonačelnike, jedinice lokalne samouprave, udruge civilnog društva, javne institucije i privatni sektor, priopćeno je u petak iz Ureda u Zagrebu zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca.
Istaknuli su kako su plastični predmeti poput jednokratnih vrećica, čaša, boca i pribora za jelo, glavni izvor ekološkog zagađenja i najmanje se recikliraju jer se najčešće upotrebljavaju izvan kuće i bacaju u okoliš. Povećanje usputne konzumacije hrane i pića dovelo je do porasta količine plastike za jednokratnu upotrebu te se stoga očekuje da će taj problem postati još ozbiljniji.
"Izazov je ciljao na aktivno uključivanje što većeg broja hrvatskih građana na društvenim mrežama koji su trebali potaknuti jedni druge na prestanak korištenja ili zamjenu bilo kojeg oblika jednokratne plastike u trajanju od 30 dana. Svrha izazova bila je mijenjanje loših navika potrošača i stvaranje svijesti o alternativama koje su nam lako dostupne. U online anketi koju smo proveli na društvenim mrežama od 11. do 21. lipnja, od 1550 ispitanika preko 96 posto njih izjasnilo se kako je spremno zamijeniti sve vrste plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu ekološki prihvatljivijim alternativama. Stoga smo pozvali domaće trgovačke lance da ponude svojim kupcima alternative jednokratnoj plastici", istaknuo je Škrlec.
Naglasio je kako se svijest ljudi diljem svijeta mijenja i "sada je red na velikim igračima poput korporacija i vlada da značajno smanje proizvodnju plastike". Dovoljno je, kaže Škrlec, spomenuti da je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad, što predstavlja veliki problem najvećim izvoznicima plastike jer ne znaju gdje bi sada s milijunima tona plastičnog otpada.
"Ovo je snažna poruka našem gospodarstvu koje mora učiniti zaokret prema inovacijama i eko dizajnu kako bi izbjegli daljnje akumuliranje plastičnog otpada u našem okolišu i moru. Razvijanje novih poslovnih modela dovest će do stvaranja novih konkurentnih industrija koje su neizbježna budućnost, a Hrvatska može tu imati prednost", poručio je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.
Vezane vijesti
-
Glavata želva Huanita uginula je prošle godine u Puli zbog plastičnih čepova koji su joj toliko ozlijedili crijeva da nije mogla probavljati hranu. Od tada se malo toga promijenilo da Sredozemlje prestane biti jedno od najugroženijih mora plastičnim otpadom.
-
Plastični predmeti poput jednokratnih vrećica, čaša, boca i pribora za jelo, glavni su izvor ekološkog zagađenja i najmanje se recikliraju jer se najčešće upotrebljavaju izvan kuće i bacaju u okoliš
-
Svake se minute u svijetu proda milijun plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20 posto i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska, piše britanski Guardian.
-
Izdvojeno
-
Puhat će slaba do umjerena bura, od sredine dana jugozapadni i sjeverozapadni vjetar, uz malo, mjestimice umjereno valovito more.
-
Krumpir je jedna od najbitnijih namirnica u mnogim kućanstvima, ali može brzo proklijati ako se ne čuva u pravim uvjetima.
-
Katamaran "Princ Zadra" koji se sinoć nasukao na hridi ispred otoka Premude poslijepodne je potonuo, priopćilo je Ministarstvo mora. Kako neslužbeno doznajemo, još mu je samo vrh iznad površine.
-
To je razočaravajuće, rekla je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen na klimatskom samitu COP29 u Bakuu.
Reci što misliš!